Za razliku od tradicionalnih urbanih zajednica, današnje enklave iz predgra�a nisu organizirane po principu "susjedstva", ve� više s obzirom na društvene i vjerske poveznice. U tome se zasigurno o�ituje njihova kvaliteta te tehnologija današnjeg �ivota. Naime, klju�ni u�inak tehnološke revolucije odnosi se na smanjenje va�nosti lokacije odnosno na decentralizaciju, tj. stvaranje raspršenih zajednica. Usprkos tome, Amerikanci su oduvijek uspješno pronalazili nove na�ine za kvalitetno me�usobno dru�enje. Za primjer navedenog mo�emo uzeti razvoj nekonfesionalnih mega crkvi, koje velikom broju ljudi omogu�uju izgradnju zajednice od posebnog interesa. Willow Creek je tako jedna od najve�ih nacionalnih vjerskih institucija proizašla upravo iz okolice Napervillea. Nekonfesionalna priroda takvih institucija privla�i ljude bez obzira na njihovo etni�ko, rasno ili klasno porijeklo, jer se ne obazire na povijesnu vjersku tradiciju. Vjernici su u Willow Creek-u podijeljeni u manje skupine na principu osobnog stanja svakoga od njih. Tako postoje skupine koje �ine samci u dvadesetim godinama, potom skupine novih o�eva, te one sastavljene od parova �ija su djeca odrasla i odselila se od ku�e. Pa�nja koja se posve�uje odre�enoj društvenoj niši nije razli�ita od npr. poslovne strategije Starbucksa ili Gapa, jer se naglasak stavlja na osobni izbor i obi�aje što je karakteristi�no za postindustrijsko okru�enje u kojem �ivimo.
Novi oblici povezivanja
I dok ljudi stalno osmišljavaju nove metode i na�ine rada, društvo bi se op�enito trebalo sve više oslanjati na široku bazu talenata i perspektiva. U društvu prema kojem se kre�emo, liderstvo u organizacijama i zajednicama �e dolaziti od ljudi koji ne�e nu�no zauzimati pozicije mo�i i autoriteta. Dok se organizacijski lideri bore za što ve�u uklju�enost, �esto se doga�a da su optere�eni raznim tradicionalnim modelima koji im govore gdje bi se pojedina osoba trebala nalaziti u svojoj karijeri u odre�enoj fazi �ivota. Mnoge partnerske tvrtke svojim zaposlenicima name�u mentalitet "napredovanje ili otkaz" �ime odbacuju mogu�nost doprinosa na neki druga�iji na�in, te tako od sebe odbacuju vrhunske talente. Uskla�ivanje �ivotne dobi s pozicijom potpuno je besmisleno - pogotovo u slu�aju �ena profesionalaca - koje vrlo �esto prekidaju svoj rad na odre�eno vrijeme. Tako�er se doga�a da pojedini stru�njaci odjednom shvate kako je njihovo znanje previše specijalizirano te stoga moraju promijeniti smjer. Istovremeno, svestrani pojedinci iz svijeta biznisa po�inju razmišljati na sljede�i na�in: "Budu�i da na poslu nema sigurnosti, moram otkriti što je to što me ispunjava. �elim prona�i na�in zara�ivanja koji mi odgovara, a ne samo popuniti prazno mjesto u strukturi organizacije."