Drugi je problem u tome što zbog napredne tehnologije s kojom raspola�emo ljudi s ni�im intelektualnim sposobnostima putem Interneta imaju osiguran pristup oru�ju (poput nuklearnih bojevih glava ili razli�itog biološkog oru�ja) kojeg su stvorili ljudi s višim intelektualnim sposobnostima. Tako je tehnologija stvorila situaciju po kojoj više nismo sposobni upravljati tehnologijom. Vjerujem da se isto ve� dogodilo u prošlosti ali, kako ka�e Brian, ne na istoj razini opasnosti. Danas više nije ugro�eno samo jedno pleme, sustav vjerovanja ili jedan narod. Danas je ugro�en cjelokupan �ivot na �itavom planetu. Sve to bi nas trebalo probuditi i pozvati na akciju.
COHEN: Da, sve što govoriš je istina. Zabrinjavaju�a istina. A kako mi se �ini, ve�ina ljudi uop�e nije svjesna te�ine problema. Mislim, nije da ljudi nisu ve� �uli o tome... Oni bje�e od istine jer su implikacije zastrašuju�e!
PETER SENGE: Tako je. Mislim da stupanj percepcije o postojanju bilo kakve krize na planeti varira ponajviše u odnosu na geografsko podru�je. Smatram da je stav kako "kriza u biti ne postoji" najja�i u SAD-u - �ak i nakon 11. rujna. Znate, razumljivo je da ljudi gurnu glave u pijesak i pretpostave kako �e problem terorizma ve� netko riješiti. Dok na površini �ivimo mentalitetom "jedimo, pijmo i budimo veseli", ispod površine bujaju razne bolesti. Unato� tome, stil �ivota nastojimo uz mnogo truda odr�ati. Mislim kako se to doga�a prije svega iz dva razloga.
Prvi je tradicionalna izoliranost ameri�ke kulture. U usporedbi s mnogim "naprednim" industrijaliziranim zemljama svijeta mi smo vjerojatno najizoliraniji. Japan je jedina zemlja po tom pitanju nama sli�na što na neki na�in pojašnjava problem. Izolirani smo poput otoka u oceanu.
Drugi je razlog što smo mi, SAD, najve�i krivac za mnoge svjetske probleme. Postoji jedan strip kojeg su ekolozi sa zadovoljstvom pokazivali, gdje osoba ulazi u zoološki vrt i promatra �ivotinje, jednu po jednu, te tako dolazi do posljednjeg kaveza u kojem je postavljeno zrcalo i na kojem piše "najopasnija �ivotinja na svijetu". To mnogo govori o SAD-u. Mi smo najve�i potroša� sirovina u svijetu i najve�i pobornik globalizacije kapitalizma. Unato� tome, vrlo nam je teško pogledati se u ogledalo i zamisliti kako smo upravo mi najopasnija zemlja na svijetu, što mislim da bez sumnje i jesmo. Stoga je vrlo teško definirati krize tako da ih svi jednako shvate obzirom da se percepcija umnogome razlikuje. �ak je i u Europi percepcija krize druga�ija od naše. Ostatak svijeta, naravno, posve druga�ije gleda na izazove s kojima se suo�avamo, a koji se ti�u ekološke i društvene neravnote�e koja svakim danom postaje sve gora.
© 2005 EnlightenNext, Inc. All rights reserved.
For Croatia © Novem d.o.o.
Reprinted with permission from WIE magazine
March-May 2005. http://www.wie.org
Prijevod: Cleo-jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�