COHEN: Pretpostavljam kako to onda znaďż˝i da su sposobne, kada bi za to bile predisponirane, pokrenuti ogroman broj ljudi prema rješavanju sadašnje krize.

SENGE: Dobro si to primijetio. No, mislim kako ďż˝e biti vrlo teško tako nešto postiďż˝i. Institucije su obiďż˝no snaďż˝no povezane sa svojom poviješďż˝u. Tradicije na koje pomišljamo kada kaďż˝emo "globalne vjerske institucije koje podiďż˝u granice", osim do odreďż˝ene mjere budizam, povijesno gledano nikada nisu imale globalni svjetonazor.

Njihovi su korijeni, u velikoj mjeri, plemenski. Islam je mo�da najbolji primjer navedenog. Tako je npr. Muhamed mnogo �inio za obrazovanje �ena te mu je stvaranje u�iteljica bio jedan od primarnih zadataka. No, samo stotinu godina nakon njegove smrti plemenski lideri koji su naslijedili njegovo u�enje eliminirali su ovu praksu iz tradicije. To je pravi problem suvremenih religija: sna�ni plemenski i etni�ki identitet.

Stoga smatram kljuďż˝nim pitanje deinstitucionalizacije religija. U raznim konstelacijama ljudi danas proďż˝ivljavaju tzv. "vjerska iskustva" - povezanost, duboku povezanost meďż˝u ljudima, duboku povezanost sa ďż˝ivotom samim, duboku povezanost s transcendentnim - ali ne u religijskom kontekstu! Mislim kako je ova ďż˝injenica iznimno vaďż˝na. Smatram da ďż˝e se u svijetu razviti nova vrsta religijske senzibilnosti – jednako kao što smatram da ďż˝e se razviti nova znanost – koja ďż˝e prevladati ograniďż˝enja religijskih institucija.

COHEN: Upravo se na novi religijski senzibilitet odnosi moje posljednje pitanje: Prema vašem mišljenju, koji bi nam to novi moralni, etiďż˝ki i duhovni okvir pomogao u suoďż˝avanju s izmijenjenim ďż˝ivotnim uvjetima?

SENGE: Zaista ne znam imam li uopďż˝e takav koncept. Smatram kako mnogo toga znamo o duhovnosti, moralu i etici. No, ono što se je u potpunosti promijenilo je sam kontekst koji je postao globalan, te stoga ono što nam treba ne moďż˝e biti ništa manje od globalne duhovnosti. Smatram kako u ljudima postoji prirodno, uroďż˝eno znanje koje moďż˝emo poistovjetiti s duhovnim znanjem. Problem se sastoji u tome što ne znamo na koji naďż˝in pristupiti tom znanju i na koji naďż˝in ga njegovati u današnjem globalnom kontekstu. Duhovno "zlatno doba" ďż˝ovjeďż˝anstva, u drevnoj Kini i Grďż˝koj, odavno je prošlo. Nije se uspjelo odrďż˝ati u posljednjim tisuďż˝ljeďż˝ima. Naďż˝alost, ďż˝ovjeďż˝anstvo nije uspjelo razviti duhovnost u modernom kontekstu. Jedino što moďż˝emo tvrditi s odreďż˝enom sigurnošďż˝u je da moderna duhovnost treba biti drugaďż˝ija od duhovne prakse i institucija iz nekih drugih vremena.