Grupa koja je vodila istra�ivanje ustanovila je kako su se kompanije obuhva�ene istra�ivanjem bolje prilago�avale promjenjivim društvenim, ekonomskim i politi�kim uvjetima te potrebama potroša�a. Svaka od njih je prošla kroz mnoge promjene uvjeta poslovanja. Spomenimo samo vremenska razdoblja u kojima je Stora postojala: od srednjeg vijeka do reformacije, ratova u 17. stolje�u, industrijske revolucije i dva svjetska rata u 20. stolje�u.
Temeljne promjene u vanjskom okru�enju zahtijevaju i temeljite promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala uskla�ena s tim okru�enjem. Povijest svake od njih pokazuje da su one upravo to i radile. �ini se kako su se unutarnje promjene kod ovih uspješnih tvrtki postepeno odvijale, kao odaziv na priliku, ili to�nije, kroz ispravno anticipiranje zahtjeva klijenata. Ovo mo�e zna�iti samo jedno: da su bile sposobne reagirati ranije od drugih te da ih je na reakciju navodilo predvi�anje, radije negoli kriza. Objasnimo li to na moderan na�in, ove su kompanije uspješno provodile "upravljanje promjenama" (eng. change management). Pitanje koje se tada postavilo je sljede�e:
Mogu li se u tim kompanijama prona�i zajedni�ka obilje�ja koja bi nam pojasnila razloge njihove postojanosti?
Iako je uzorak u istra�ivanju bio malen, a dokumentacija u velikoj mjeri nepouzdana, istra�iva�ka skupina je uspjela izolirati karakteristike na koje je naišla više puta:
1) Konzervativne financije. Ove su kompanije novcu pristupale na tradicionalan na�in; znale su pravu vrijednost ušte�enog novca u "kasici". Nisu se bavile �arobnjaštvom tj. zamršenim financijskim transakcijama s novcem drugih. Znale su da im vlastita likvidna sredstva otvaraju opcije u trenucima koji su njima odgovarali. Dostupnost kapitala osigurava fleksibilnost.
2) Osjetljivost prema okolini. Lideri ovih kompanija pa�ljivo su pratili što se doga�a u okolini, u svijetu koji ih okru�uje. Posljedi�no tome, razvili su posebnu vrstu osjetljivosti na promjene. Promovirali su razumijevanje i u�enje koji su osiguravali uskla�enost organizacije s tim promjenama.
3) Osje�aj kohezije i privr�enosti identitetu tvrtke. U poprili�nom broju slu�ajeva Shellovi istra�iva�i su naišli na veliku brigu i interes za ljude unutar tvrtke što je predstavljalo svojevrsno iznena�enje s obzirom na teška vremena u kojima su djelovale. �ini se kako su u njima i djelatnici i menad�ment jako dobro znali "Što tvrtka predstavlja" i "�ime se tvrtka bavi". Tako�er se �ini kako su se svi zajedno radosno poistovje�ivali s misijom ("�ime se tvrtka bavi"). �esto se doga�alo da je opisani sustav vrijednosti u kompaniju donosio osniva�, te ga ponekad �ak i formalizirao u obliku neke vrste statuta.
4) Tolerancija. Shellova istra�iva�ka grupa je posljednje obilje�je formulirala neo�ekivano modernim rije�ima: "Tvrtke koje su se tijekom vremena uspješno mijenjale maksimalno su koristile decentralizirane organizacijske strukture i delegiranje ovlasti. Nisu inzistirale na temeljnom biznisu kao kriteriju za odabir novih poslovnih prilika, kao ni na centralnoj kontroli nad odlukama o diversifikaciji biznisa."
© Arie de Geus, 2003. For Croatia © Novem d.o.o.
Materijal drawn from web site www.ariedegeus.com
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�