U posljednje vrijeme su odreďż˝ena politiďż˝ka i tehnološka kretanja te ďż˝elja za rastom utjecali na mnoge kompanije da se pokrenu i napuste svoj domicilni prostor. Stvaranje Europske unije predstavlja jedan od takvih oblika politiďż˝kih promjena koje su znaďż˝ajno utjecale na sva poduzeďż˝a u tom prostoru. Tehnologija pak utjeďż˝e na tvrtke iz telekom industrije da se natjeďż˝u na prostoru ďż˝itavog svijeta. Pošte poďż˝inju razmišljati o meďż˝unarodnom poslovanju. Lokalne banke i osiguravajuďż˝a društva polako shvaďż˝aju da moraju ili same krenuti na strana trďż˝išta ili se pripremiti za dolazak stranaca na njihov teritorij, što ďż˝e zasigurno rezultirati uništavanjem lokalnih dogovora. Nakon što se kompanije usele na novi, "strani" teritorij ili obrnuto, kada vide da stranci dolaze na njihov teritorij, obiďż˝no dolaze do zakljuďż˝ka kako stari, prokušani sustavi utjecanja na okruďż˝enje radi ostvarenja koristi za sebe više jednostavno ne postoje. Kada sve to shvate, dodatno uviďż˝aju da je svijet oko njih postao nepredvidiv, teďż˝ak i stalno promjenjiv.

U svijetu stalnih promjena koje se ne mogu kontrolirati, svaka tvrtka koja ďż˝eli opstati kroz duďż˝i vremenski period ne smije se oslanjati na menadďż˝ersku praksu visoke razine interne i eksterne kontrole. Shellova studija je pokazala kako su "preďż˝ivjele kompanije" uspješno kreirale slobodni interni prostor koji im je zatim pomogao da se nose s promjenljivim nekontrolabilnim okruďż˝enjem. Njihova menadďż˝erska praksa je bila proďż˝eta visokom razinom tolerancije prema ljudima i idejama, kako izvana tako i iznutra.


Visoka razina tolerancije

Iako visoka razina tolerancije rasipa resurse, pozitivno utjeďż˝e na prilagodbu okruďż˝enju u stalnoj promjeni, nad kojim tvrtka nema kontrolu. Štoviše, visoka razina tolerancije pomaďż˝e u postupnom obnavljanju poslovnog portfelja bez da se koristi "diktat" s vrha.

Naďż˝in na koji sve to funkcionira moďż˝e se lijepo ilustrirati primjerom kojeg mnogi od nas iskuse svake godine: svako proljeďż˝e moramo odluďż˝iti izmeďż˝u niske i visoke razine tolerancije kada moramo podrezati ruďż˝e. Naš konaďż˝ni izbor ovisi o rezultatu koji ďż˝elimo postiďż˝i na ljeto. Ukoliko vrtlar ďż˝eli uzgojiti najveďż˝e i najveliďż˝anstvenije ruďż˝e u susjedstvu, jaďż˝e ďż˝e ih podrezati. Svaki ďż˝e ruďż˝in grm svesti na jednu, najviše tri grane, od kojih ďż˝e svaku reducirati na dva ili tri pupoljka. Biljka je prisiljena uloďż˝iti sve svoje resurse u svoj "temeljni biznis". U lipnju se tada mogu oďż˝ekivati prekrasni primjerci koji ďż˝e zadiviti sve susjede.

Doduše, ako vremenske prilike ne budu dobre, ako se u travnju ili ranom svibnju pojavi oštar mraz, mali broj preostalih izdanaka na ruďż˝inom grmu bi mogao pretrpjeti veliku štetu. Još gore, budu li mraz, posjet divljaďż˝i ili iznenadna invazija zelene muhe doista velikih razmjera, moďż˝e nam se dogoditi da u potpunosti ostanemo bez ruďż˝a, da nam se grane, ili pak cijeli grm, potpuno unište! Stoga zakljuďż˝ujemo kako jako podrezivanje u nepredvidivoj okolini predstavlja vrlo opasnu strategiju. Ako znamo da ďż˝ivimo na prostoru gdje je klima hirovita, te posebice ako ďż˝elimo imati ruďż˝e svake godine, tada ďż˝emo svakako ostaviti više grana na jednom grmu i više pupoljaka na jednoj grani. Tada vjerojatno neďż˝emo imati najveďż˝e ruďż˝e u susjedstvu, no zasigurno ďż˝emo uveďż˝ati vjerojatnost da ďż˝e ruďż˝e i dogodine cvasti u našem vrtu.