Kultura transparentnosti

Warren Bennis, Daniel Goleman Warren Bennis, profesor liderstva i menadďż˝menta, osnivaďż˝ Leadership Institute pri Marshall School of Business, osoba iz najuďż˝eg kruga vodeďż˝ih svjetskih struďż˝njaka na podruďż˝ju liderstva i menadďż˝menta. Kao osobni savjetnik, suraďż˝ivao je s ďż˝etiri ameriďż˝ka predsjednika i više od stotinu predsjednika uprava velikih kompanija. Autor je dvadeset i tri knjige na temu liderstva i menadďż˝menta od kojih su neke svjetski bestseleri.

Daniel Goleman, meďż˝unarodno priznati psiholog koji je dugo godina radio kao novinar-znanstvenik za The New York Times. Godine 1995. izdao je knjigu Emotional Intelligence koja je postala svjetski bestseler te je prevedena na 30 jezika i prodana u 5 miliona primjeraka širom svijeta.

Pojam transparentnost u posljednje se vrijeme ďż˝esto pojavljuje u raznim tekstovima i novinskim ďż˝lancima, od onih koji se bave korporativnim upravljanjem do drugih koji prate aktivnosti ameriďż˝kog ministarstva pravosuďż˝a. No ipak, pravo znaďż˝enje tog termina, kada ga koristi vladajuďż˝a elita, obiďż˝no ostaje nejasno. Esejist New York Timesa, John Schwartz, kaďż˝e da duďż˝nosnici kada govore o transparentnosti "...pod time zapravo podrazumijevaju da 'ne laďż˝u' i 'ne skrivaju od javnosti' ďż˝ime se doista bave. Što ne zvuďż˝i nimalo lijepo, zar ne?"

Kao što svi znamo, tvrditi da je netko transparentan i doista biti transparentan dvije su sasvim razliďż˝ite stvari. Iako se šefovi korporacija, pa ďż˝ak i drďż˝ava, hvale kako potiďż˝u i podrďż˝avaju transparentnost u njihovom okruďż˝enju, "ubijanje istine" u mnogim je organizacijama još uvijek itekako poďż˝eljna vrednota.  

Kao što smo i naglasili u našoj knjizi Transparency: Creating a Culture of Candor, kada govorimo o transparentnosti i stvaranju kulture iskrenosti, ustvari govorimo o slobodnom protoku informacija unutar organizacije, te izmeďż˝u organizacije i svih njezinih dionika. U bilo kojoj instituciji protok informacija moďż˝emo izjednaďż˝iti s aktivnostima središnjeg ďż˝ivďż˝anog sustava u ďż˝ovjeku. O tom procesu, dakle, ovisi uďż˝inkovitost svake organizacije, njezina konkurentnost, sposobnost rješavanja problema, inoviranja, odgovora na izazove i dostizanja postavljenih ciljeva. Sve nabrojene kvalitete gotovo u potpunosti ovise o kvaliteti protoka informacija što je posebice vaďż˝no u sluďż˝ajevima kada pojedina informacija sadrďż˝i bitne ali teško prihvatljive ďż˝injenice. Pri njihovom spomenu lideri se obiďż˝no razljute, pa zato podreďż˝eni takve informacije, iz sasvim razumljivih razloga, nastoje ignorirati, zanemariti i odbaciti. Stoga, da bi se informacija bilo koje vrste mogla slobodno prenositi unutar organizacije, djelatnici moraju biti sigurni da neďż˝e snositi nikakve posljedice za otvorenu komunikaciju, a lideri trebaju podrďż˝avati takvu njihovu iskrenost.

Podrďż˝avanje iskrenosti u organizaciji najoďż˝itija je vrijednost transparentnosti buduďż˝i da ďż˝lanove organizacije upuďż˝uje u sve aktivnosti kojima se kompanija trenutaďż˝no bavi. Iako se ďż˝ini jednostavnim, navedeno predstavlja vrlinu koja se doista rijetko susreďż˝e. Meďż˝utim, za postojanje organizacijske iskrenosti jednako je vaďż˝no to što ona maksimizira vjerojatnost za dostizanje postavljenih ciljeva. Ovdje naglašavamo stvarnost koju mnogi lideri još uvijek nisu prihvatili, neizmjernu vaďż˝nost interne transparentnosti koja je u današnjem stalno-promjenjivom svijetu postala kljuďż˝ni ďż˝imbenik uspješnosti poslovanja. Ako su i postojala vremena kada su autokratski lideri "znali" sve što je nekoj organizaciji potrebno da bi bila i ostala uspješna, ako su takva vremena ikada i postojala, danas ona zasigurno spadaju u kategoriju "davna prošlost". Informacije koje su potrebne organizaciji danas susreďż˝emo posvuda, u organizaciji ali još ďż˝ešďż˝e izvan njezinih okvira. Lideri koji nerado koriste netradicionalne komunikacijske kanale te oni koji nemaju obiďż˝aj da "otvaraju" nove kanale, ďż˝esto plaďż˝aju visoku cijenu zbog takvog, doduše urednog, ali u isto vrijeme i nedostatnog protoka.