U slu�ajevima kada su se osobne vrednote lidera i menad�era podudarale s vrednotama kompanije u kojoj su radili, privatni �ivoti su im bili mnogo kvalitetniji i ispunjeni, a pristup poslu optimisti�niji, što je u kona�nici zna�ajno smanjilo stres. Osobna uvjerenja o tome što je va�no a što nije uvelike utje�u na predanost i motivaciju ljudi.
U kompaniji Puget Sound Power uprava je pokrenula seriju radionica kako bi što bolje istra�ili osobne i organizacijske vrednote na snazi. Nakon što su pronašli i prou�ili temeljne vrednote organizacije, pokušavali su razumjeti na koji su na�in one povezane s osobnim vrednotama pojedinih djelatnika. Tako su, na primjer, otkrili da djelatnici ukazuju na velike probleme u odr�avanju ravnote�e izme�u privatnog �ivota i u�inkovitosti rada. Nakon identifikacije problema, razgovor o vrednotama koje bi osigurale tu ravnote�u na površinu je izbacio mnoge probleme koji su uzrokovali nisku razinu posve�enosti i lojalnosti ljudi prema organizaciji.
�ini se kako energija, motivacija, volja i �elja da se dostignu �ak i najzahtjevniji ciljevi raste kada ljudi rade u okru�enju u kojem su svakodnevne aktivnosti uskla�ene s onim što oni sami smatraju va�nim. Ovdje treba naglasiti da se jednom zapo�eti proces propitivanja vrednota organizacije nikada ne zaustavi. Osobno smo svjedo�ili negativnim posljedicama prekidanja tog procesa na primjeru brzorastu�eg maloprodajnog lanaca koji je zapo�eo rad na izradi svoje "Izjave o vrednotama". Širi upravlja�ki tim, zajedno sa savjetnicima, sastao se u ku�i predsjednika uprave te u le�ernoj atmosferi zapo�eo raspravu o tome što je za kompaniju va�no i �ime bi se trebala voditi u budu�nosti. Dok su o svemu razgovarali, sve više shva�aju�i koliko zapravo postoji prostora za rast i razvoj, osjetili su duboko zajedništvo. Nedugo zatim, sadr�aj "Izjave o vrednotama" prezentiran je na godišnjem okupljanju djelatnika na kojem je, uz �ivahnu i pozitivnu raspravu, kona�no i prihva�en.
Nakon toga su formirane radne grupe koje su sa�injavali zaposlenici iz razli�itih odjela, dok je svakom grupom predsjedao jedan od �lanova uprave. Svaki od šest formiranih timova je izabrao po jednu vrednotu koju su smatrali najva�nijom te je postignut dogovor da �e svaka grupa provesti godinu dana u istra�ivanju na�ina na koji bi se ta vrednota mogla aktivno uklju�iti u �ivot organizacije. Kroz taj su proces ubrzo uvidjeli da �e uvo�enje novina tra�iti radikalnu promjenu teku�e organizacijske kulture. Primjerice, da bi podr�ali vrednotu balansa izme�u privatnog �ivota i rada, nisu više mogli o�ekivati da �e menad�eri biti na raspolaganju 24 sata dnevno. Istra�ivanje vrednota je otkrilo veliku nekonzistentnost izme�u onoga što je kompanija zagovarala i doista provodila.
Na�alost, na kraju su se radne grupe jednostavno raspale. �ini se kako nisu raspolagale ovlastima, a mo�da ni voljom, da se suo�e s pritiscima same kulture na snazi koju su �eljeli promijeniti. Vrednote su �rtvovane na oltaru ustaljenog na�ina rada u organizaciji, a ljudi su u privatnim razgovorima govorili kako se "izvor zadovoljstva i motivacije prometnuo u najve�i poraz ikada". Rezultat svega je bio taj da kompanija, na glasu da "iskorištava svoje ljude" nije ništa nau�ila te je propustila priliku da se promjeni. Klju�ni ljudi ubrzo su otišli, a fluktuacija je u kasnijim godinama skoro udvostru�ena, iako je i prije bila veliki problem.