Ponekad pogrešno gledamo na vrednote kao na niz "pravila" koja nam govore što smijemo, a što ne smijemo napraviti. Navedeno predstavlja izrazito limitirano stajalište koje bi trebalo zamijeniti gledištem po kojem nas vrednote ispunjavaju energijom, motiviraju i inspiriraju. Kad nas nešto doista "dira", kada nam je do neďż˝ega strastveno stalo, tada moďż˝emo ostvariti nezamisliva postignuďż˝a. Jer upravo ona, najveďż˝a postignuďż˝a pojedinca i organizacija, uvijek nastaju kada se pojavi inspiracija da se postigne nešto u skladu s njihovim osobnim vrednotama.

Kada bi ljudi posjedovali iste vrednote i prioritete, tada timski rad ne bi predstavljao nikakav problem. No, stvarnost je drugaďż˝ija. U timovima obiďż˝no postoji raznolikost uvjerenja i vrednota. ďż˝elimo li unaprijediti timski rad i posveďż˝enost, tada svakako moramo osvijestiti set vrednota koje utjeďż˝u na donošenje odluka u organizaciji, te zatim utvrditi kojima od njih ďż˝emo dati prioritet.


Klasifikacija vrednota

Vrednote se obi�no dijele u dvije glavne grupe:

1. Osnovne vrednote,
2. Instrumentalne vrednote.

Osnovne odnosno intrinzi�ne vrednote se odnose na ideale, pozitivne same po sebi. Instrumentalne vrednote aludiraju na na�in na koji bi neka osoba trebala postupati, te na�in na koji bi se trebala odnositi prema drugim ljudima.

Ovdje treba napomenuti kako bi mali broj ljudi, ako itko uopďż˝e, smatrao ove vrednote nevaďż˝nima. No, kako se ďż˝ivot sastoji od odluka o tome na što ďż˝emo trošiti naše vrijeme i energiju, a vrijeme je u ďż˝ivotu ograniďż˝eno, tako smo vjerojatno svi svjesni da iako postoje odreďż˝ene vrednote koje drďż˝imo vaďż˝nima, na njih ipak ne trošimo previše vremena jer se posveďż˝ujemo drugima.    

Dvije su vrste osnovnih vrednota:
1. one koje upravljaju ljudskim odnosima,
2. one koje determiniraju stil �ivota.