Kreativno razmi�ljanje

Edward de Bono Edward de Bono vodeďż˝i je struďż˝njak na podruďż˝ju kreativnog razmišljanja. Struďż˝na javnost ga smatra jednim od najutjecajnijih poslovnih mislilaca i vizionara u svijetu. Predavao je na mnogim uglednim sveuďż˝ilištima kao što su Oxford, Cambridge, London University i Harvard. Njegovim inovativnim idejama o razmišljanju koriste se mnoge vlade, globalne organizacije i vodeďż˝e meďż˝unarodne korporacije kao što su npr. Microsoft, IBM, DuPont, Prudential, Ford, GM, Motorola, Ericsson, Citicorp, Bank of America, Siemens, Nokia, TATA, Shell i Exxon. Autor je 70 knjiga koje su prevedene na 39 jezika.

U ovom broju q21 prenosimo Vam razgovor s g. Edwardom de Bonom o razvoju, primjeni i utjecaju njegovih metoda koje se odnose na razmišljanje i kreativnost.


U posljednjih 38 godina napisali ste sedamdesetak knjiga u kojima se bavite razvojem razmišljanja, ponajviše "lateralnim razmišljanjem" koje opisujete kao "proces korištenja informacija kako bi se unaprijedila kreativnost i reorganiziralo razumijevanje". Što Vas je nadahnulo u radu i na koji je naďż˝in Vaša znanstvena podloga utjecala na razvoj ideja i tehnika?

Edward de Bono: Smatram da je moje obrazovanje znaďż˝ajno utjecalo na razvoj mojih ideja koje se u velikoj mjeri zasnivaju na medicini i psihologiji. U medicini sam se susretao sa sloďż˝enim sustavima ďż˝lijezda, bubrega, krvotoka, disanja, te sam onda iz tog znanja izveo naďż˝ela po kojima funkcioniraju samoorganizirajuďż˝i biološki sustavi. Zatim sam ta naďż˝ela primijenio na neuronsku mreďż˝u u mozgu i shvatio da mozak funkcionira na istim principima. Tako sam dobio inspiraciju da napišem moju najznaďż˝ajniju knjigu The Mechanism of Mind .

Profesor Murray Gell-Mann, dobitnik Nobelove nagrade za otkriďż˝e kvarka, raďż˝unalnim je struďż˝njacima povjerio zadatak simuliranja moje teorije te je zakljuďż˝io da se funkcioniranje odvijalo toďż˝no onako kako sam i predvidio. Prvi put u ljudskoj povijesti mogli smo povezati razmišljanje i metode razmišljanja s naďż˝inom na koji mozak funkcionira. Ova je knjiga tako postala temelj za razvoj posebnih alata lateralnog razmišljanja koje se u svojoj suštini odnosi na formalnu i promišljenu kreativnost.

Da li ste u procesu razvoja svojih ideja, alata i scenarija za razmišljanje ikada mijenjali svoje prvobitne zakljuďż˝ke?

EB: Ne, nisam. Proces razvoja svojih ideja usporedio bih s ulaskom pojedinca u novi svijet ili novu zemlju. Uďż˝ete, pogledajte oko sebe i vidite mnogo toga novoga, ali se osnovno razmišljanje ne mijenja. Ili moďż˝da s Euklidovom geometrijom koju i danas koristimo, iako je nastala prije više od 2000 godina. Temelji se ne mijenjaju.