Treba li nam kreativnost?

Ivana Nikoliďż˝ Ivana Nikoliďż˝ akademska je slikarica te diplomirani dizajner odjeďż˝e. Posljednjih desetak godina uspješno vodi agenciju za trďż˝išno komuniciranje Indigo koja je odgovorna za brojna kreativna rješenja na hrvatskom trďż˝ištu. Predsjednica je Udruge MRAK, mreďż˝e za razvoj i kreativnost koja iza sebe ima veďż˝i broj projekata poput Dana kreativnosti i inovativnosti i nove društvene mreďż˝e Mozgalo. Cilj udruge razvijanje je kreativnosti u gospodarskom okruďż˝enju i poticanje gospodarskog rasta.

Ukoliko imate neki problem ili situaciju koju treba riješiti bacate li se intenzivno na razmišljanje i kreiranje novih rješenja ili leďż˝erno prekopate po veďż˝ postojeďż˝im informacijama, prijedlozima, savjetima i samo ih integrirate u svoj sustav?

Velike tvrtke ďż˝esto koriste usluge stranih konzultanata i ne razmišljajuďż˝i o ďż˝injenici da su oni došli iz sasvim drugaďż˝ijeg sustava i barataju informacijama koje nisu iz naših podneblja. Informacije su izuzetno bitne i dosta ih je lako nauďż˝iti, prikupiti i testirati. Vjerojatno je iz tog razloga edukacija bazirana uglavnom na informacijama. Meďż˝utim, tu je i kraj funkcionalnosti informacija, a i problem kod edukacije. S informacijama vrlo lako saznajete sve o prošlosti kao i moďż˝da dosta bitnih ďż˝injenica o sadašnjosti no ukoliko se nalazite u fazi stvaranja novih vrijednosti i generiranja potpuno novih rješenja tada su informacije samo evidencija veďż˝ postojeďż˝eg i kvalitetna baza za optimizaciju procesa. Razlog zbog kojeg ďż˝esto ulazimo u zabludu je taj što informacija moďż˝e biti zamjena za razmišljanje, ali razmišljanje nikad ne moďż˝e biti isto što i informacija. Kada o nekoj materiji saznate skoro sve informacije tada se realizacija pretvara u rutinu koju vrlo lako moďż˝e savladati bilo koji stroj ili raďż˝unalo. U današnje doba, kada je stvaranje novih vrijednosti, ideja i proizvoda apsolutni prioritet za razvoj konkurentnosti i opďż˝i napredak, razmišljanje i kreativnost su postale neophodnost funkcioniranja svakog sustava. Sve velike svjetske sile maksimalno ulaďż˝u u razvoj znanosti, obrazovanja i kupovinu "mozgova" kako bi ostali na vrhu ili stvorili novu vrijednost i bili konkurentni, drugaďż˝iji. Kreativni i inovativni umovi su na cijeni diljem svijeta kao i razvoj kreativnosti kao takve.

Kroz dvadeseto stoljeďż˝e ďż˝ovjek je razvio industriju i ne sluteďż˝i da ďż˝e sistematizacija i mehanizacija procesa u kombinaciji s takozvanim konstantnim usavršavanjem odnosno smanjenjem pogreške dovesti do zanimljivog fenomena. ďż˝ovjek se radeďż˝i konstantno trudi izbjegavati pogreške i sve informacije koje ima koristi u smjeru usavršavanja. Sustavi organizacije, sustavi kontrole, do detalja razvijeni proizvodni procesi nam daju jako puno slobodnog vremena za razmišljanje i kreiranje, ali kroz sve te procese smo izgubili talent za razvoj neadekvatnih rješenja ili jednostavnije reďż˝eno pogrešaka.

Sustav kontrole i usavršavanja je u nama ďż˝ak razvio i strah od pogreške pa u zapadnom sustavu polarizacije dobra i zla više ni ne prihvaďż˝amo prirodnu nesavršenost. Plastika i perfekcionizam, dobro i zlo, doveli su nas glatko do savršenstava bez pogreške tako da sada veďż˝ i sasvim normalne i prirodne elemente nazivamo pogreškama. Takav pristup nam je oduzeo dosta bitan segment za razvoj kreativnosti, a to je kritiďż˝ko razmišljanje i kultura neslaganja. Prvenstveno iz razloga što je stvoreno mišljenje da je jedna strana sigurno u pravu, a druga u krivu pa se tako na tome umjesto zdravih debata i novih rješenja razvijaju sudski procesi, ratovi i mrďż˝nje.