Uvodnik: Vizija, misija i vrijednosti

Marko Luďż˝iďż˝ Marko Luďż˝iďż˝, urednik i ďż˝lan uprave struďż˝nog ďż˝asopisa qLife i portala Quantum21.net.

Poštovani ďż˝itatelji,

u mjesecu veljaďż˝i 2011. godine bavit ďż˝emo se koncepcijom "vizionarskih organizacija" koja je u središte pozornosti poslovnog svijeta došla nakon objavljivanja knjige Jamesa C. Collinsa i Jerrya I. Porrasa "Built to last" buduďż˝i da još jednom ďż˝elimo naglasiti vaďż˝nost organizacijske vizije, misije i vrijednosti, dakle "duhovnih" komponenti poslovanja, u dostizanju pragmatiďż˝nih i mjerljivih rezultata. Još jednom ďż˝elimo podsjetiti na poruku Jacka Hawleya, uglednom struďż˝njaka i publicista, koji nas uvijek iznova podsjeďż˝a kako je "duh taj koji stvara materiju"!

Kreiranje izjave o viziji postalo je dijelom rutinske prakse mnogih organizacija. No, kao i obiďż˝no, broj organizacija koje su uspješno primjenile ovu koncepciju ostao je relativno malen. Stoga u ovom broju donosimo iskustva trojice praktiďż˝ara iznimnog kredibiliteta koji su u praksi postigli izuzetne poslovne rezultate.

Pretvaranje misije u istinsko naďż˝elo organiziranja neke tvrtke primarno ovisi o kvaliteti njezinih lidera. Stoga se u prilogu Put prema autentiďż˝nosti Billa Georgea, bivšeg predsjednika uprave Medtronica, vodeďż˝eg svjetskog proizvoďż˝aďż˝a medicinske opreme, ukazuje na obiljeďż˝ja autentiďż˝nih lidera. Autentiďż˝nost lidera ovisi o njihovoj osviještenosti - spoznaji osobne svrhe, o ponašanju u skladu s proklamiranim vrednotama, o voďż˝enju sa srcem (ovoj temi posveďż˝en je i ďż˝lanak R. Heifetza i M. Linskog, "Vodstvo otvorenog srca", q21, rujan 2006. godine), uspostavljanju kvalitetnih odnosa s drugima, te prakticiranju samodiscipline. Razvoj ovih kvaliteta podrazumijeva spremnost na dugogodišnje napore glede osobnog razvoja lidera (uzbudljiv opis osobnog "putovanja u nutrinu vlastitog biďż˝a" moďż˝ete proďż˝itati u intervjuu s Brian Arthurom, q21, veljaďż˝a 2007. godine).

U prilogu Williama Polarda, bivšeg predsjednika uprave tvrtke "Service Master", Misija kao naďż˝elo organiziranja ukazuje se na ďż˝injenicu da su suvremene organizacije suoďż˝ene sa sve veďż˝im moguďż˝nostima izbora (što je uvjetovano rastuďż˝om kompleksnošďż˝u okruďż˝enja u kojem posluju). Eksponencijalni rast moguďż˝nosti izbora moďż˝e rezultirati nastankom konfuzije i nesigurnosti. Rješenje ovog izazova autor vidi u oblikovanju misije, izjave u kojoj se opisuju najdublji razlozi postojanja neke organizacije. Tako oblikovana izjava o misiji predstavlja temelj, referentnu toďż˝ku ("istinsku zvijezdu sjevernjaďż˝u" - Bill George) koja liderima olakšava suoďż˝avanje s izazovima i kontradikcijama pri donošenju poslovnih odluka. Pored toga, izjava o misiji predstavlja referentni okvir koji oblikuje dublji smisao individualnih napora ďż˝lanova organizacije. Stoga autor zakljuďż˝uje: "...kada misija postane naďż˝elo organiziranja, organizacije postaju zajednice ljudi koji se brinu jedni o drugima i koji sluďż˝e svoje klijente."

Ova dva priloga potvrďż˝uju tezu Richarda Barretta kako je u tijeku proces transformacije - duboke promjene vrijednosnog sustava cjelokupnog ďż˝ovjeďż˝anstva. U tekstu Revolucija korporativnih vrijednosti autor polazi od poznate ocjene Dee Hocka (osnivaďż˝a najveďż˝e i najinovativnije organizacije u svijetu - "Visa International") kako bismo: "...morali biti gluhi, glupi i slijepi da ne vidimo kako se dogaďż˝a globalna propast institucija. Društvo je ušlo u središte milenijske promjene koja ďż˝e zaďż˝as zasjeniti industrijsku revoluciju."

Suština ove (r)evolucije sastoji se u promjeni fokusa pozornosti i djelovanja s niďż˝ih (koje obiljeďż˝ava sebiďż˝nost) na više vrednote (kao što su odgovornost za cjelinu, primat zajedniďż˝kog dobra, jednakost, poštivanje svekolikog ďż˝ivota, te bezuvjetna skrb).

Ugodno �itanje!