Prvi temelj: Pokret ljudskih odnosa

Prvo značajno nasljeđe po kojem se OD, nakon svih ovih godina, i dalje razlikuje od klasičnog upravljanja promjenama ogleda se u njegovoj čvrstoj povezanosti s humanističkim vrijednostima uvažavanja ljudskog dostojanstva, poštenja, slobode, pravde i odgovornosti kojima su psiholozi i sociolozi toga vremena - s obzirom na veliku zabrinutost zbog golemog otuđenja radnika - proželi teoriju i praksu liderstva, menadžmenta i motivacije. OD je tako među prvima prepoznao potencijal motiviranog čovjeka u organizaciji koji dodatno dobiva na značaju buđenjem ekonomije znanja u kojoj je svaka pojedina osoba nosilac vrijednih talenata, odnosno "vlasnik" intelektualnog (IQ), emocionalnog (EQ) i duhovnog (SQ) kapitala. Društvene aspiracije poslijeratnog razdoblja pokazale su se plodnim tlom za navedene nove vrijednosti kao i za drugo značajno nasljeđe OD-a.


Drugi temelj: Obrazovanje i razvoj

Smatra se da je OD nastao na sveučilištu UCLA, Los Angeles, te da se prvotno bavio prvenstveno osobnim razvojem pojedinca počivajući na uvjerenju kako efikasni i efektivni pojedinci nužno stvaraju djelotvorne organizacije. Tijekom vremena pozornost je postupno preusmjerena na međuljudske odnose i timove te na dinamiku tih odnosa. Godine 1945. Kurt Lewin je na MIT-u osnovao Istraživački centar za dinamiku grupa (Research Center for Group Dynamics), a dvije godine poslije osnovan je Nacionalni obrazovni laboratorij (National Training Laboratories - NTL) gdje se ljude poticalo da posredstvom tzv. T-grupa istražuju vlastitu djelotvornost i utjecaj na druge. Sposobnost izgradnje i održavanja kvalitetnih odnosa i danas predstavlja jednu od ključnih kompetencija u mnogim organizacijama.