Organizacijske patologije

Ivan Miljan Ivan Miljan, poslovni savjetnik, programski direktor ISOD - Integral School of Organization Development.

 

Dio zadataka OD konzultanta odnosi se na dijagnosticiranje "zdravstvenih problema" organizacija, odnosno organizacijskih patologija. U Hrvatskoj gotovo svakodnevno propadaju tvrtke, što nije drugačije od svjetskog trenda. Neki od najtežih slučajeva, primjerice slom osiguravajuće kuće AIG, investicijske banke Lehman Brothers ili Enrona, bili su tek rano upozorenje na nadolazeću svjetsku gospodarsku krizu.

OD konzultanti surađuju s organizacijama, nastojeći da one požive i da funkcioniraju zdravo i uspješno. Kad se megaorganizacije oko njih počnu urušavati i umirati u mukama, postavljaju dva pitanja:
1. Što se točno dogodilo?
2. Što iz toga možemo naučiti?

 U OD-u prvi pristup se naziva AAR, After Action Review, a drugi Lessons Learned. U navedenim slučajevima posrnulih organizacija isprepleteno je nekoliko različitih sistemskih pogrešaka. Govorimo li o kolapsu svjetskog financijskog sektora, onda se uglavnom spominju tri uzroka:
- pohlepa bankara
- lakovjernost potrošača
- nekompetentnost državnih institucija koje su taj odnos trebale nadzirati.

Ako idemo još i dalje, greška je u koncepciji liberalnog kapitalizma ili liberalne ekonomije, koja pretpostavlja da se društveno opće dobro najbolje ostvaruje kroz neometanu i nenadziranu konkurenciju na tržištu. To je odgovor na prvo pitanje - što se dogodilo, koji je uzrok?

Drugo, jednako važno pitanje glasi: što sada iz toga možemo naučiti i što ćemo ubuduće raditi drugačije kako ne bismo ponovili iste greške? Kapitalistički model se do sada mijenjao tri puta. Točnije, u njemu se mijenjao odnos politike i tržišta. Prva promjena dogodila se u 19. stoljeću, nakon Napoleonskih ratova, kada je stvoren klasični kapitalizam i kada se povezanost državne politike i ekonomije svodila isključivo na prikupljanje vojnog budžeta. Taj sustav je kolabirao tijekom Velike krize 1930-ih kada se dogodila druga promjena. Druga verzija kapitalizma temeljila se na nepovjerenju prema samostalnosti tržišta. Treća verzija je nastala na krilima oduševljenja Margaret Thatcher i Ronalda Reagana idejom o potpuno slobodnim tržištima. Tržišta su se oslobodila državne politike, a ta snažna deregulacija dostigla je vrhunac eskalacijom financijske krize krajem 2007. godine u SAD-u. Dakle, što iz svega toga možemo naučiti? Učimo da se sada stvara nova, četvrta verzija kapitalizma, za koju će vjerojatno biti karakteristično ponovno jačanje državne regulacije, intervencionizma i protekcionizma.