Boris Popović: ISO standardi nam poručuju da bismo trebali "raditi po propisima", pa ukoliko radimo po propisima, dakle istovjetno, tada ćemo dugi niz godina garantirano isporučivati kvalitetu. Ako je prije dvadesetak godina ovakva premisa možda vrijedila, danas gotovo da je smiješna. Današnji imperativ je promjena, pa čak i promjena standarda ako je usklađena s novim zahtjevima kupca. U kontekstu kvalitete bitno je imati na umu da se ona mijenja prema zahtjevima kupaca, te da se tvrtke moraju tome prilagođavati.
Toni Rehak: Poznato je da se tijekom pet godina svjetsko znanje udvostruči. Oslonite li se u razvoju konkurentskih snaga isključivo na standardizaciju poslovanja, vrlo vjerojatno učinit ćete veliku pogrešku. Svaka organizacija jedinstveni je živi organizam koji zbog svoje jedinstvenosti ne trpi birokratska pravila i uniformnost. Promatrani iz te perspektive, ISO standardi nameću se kao početna opcija na koju se potom nadograđuju druge alternative i mjere za unaprjeđenje.
Boris Popović: Bit je u kulturi. U birokratskoj kulturi "zabranjeno je sve što nije izričito dozvoljeno", što se stubokom razlikuje od poduzetničke kulture koja "dozvoljava sve što nije izričito zabranjeno". Na menadžerima je da pronađu pravi balans između ovih krajnosti.
U agrarnom dobu promjene su trajale tisućama godina, u industrijskom dobu stotinama godina, u informacijskom dobu desecima godina, dok su 2015. godine - u tzv. inovacijskom dobu - promjene još i brže. Što nam uopće znače ISO standardi kad se u roku od 5 godina okruženje kompletno mijenja? ISO je bio dobar za industrijsko doba, loš za informacijsko, dok je u kontekstu inovacijskog doba riječ o arhaičnom pristupu.
Teo Rakočević: Posljednjih godina pojam kvalitete znatno se promijenio i u odnosu prema kupcima. Kvaliteta se ranije uglavnom odnosila na kategoriju "zadovoljnog kupca". Situacija se promijenila. Značenje i pojam zadovoljstva se promijenio. "Zadovoljan kupac" više ne jamči lojalnost; jednostavno više nije dovoljan u kontekstu održivog, profitabilnog poslovanja. Sve svjesniji i educiraniji kupci te komunikacijska tehnologija koja diktira transparentnost zahtijevaju novo sagledavanje kategorije "zadovoljstvo kupca". Stoga organizacije moraju s povećanom preciznošću definirati sve emocionalne i funkcionalne karakteristike odnosa s kupcem kako bi se kreiralo pamtljivo iskustvo tj. oduševljen i lojalan kupac.
ISO predstavlja samo jedan pristup - odnosno često i svojevrsni izgovor - koji tvrtke koriste kako bi same sebi "olakšale dušu", vjerujući da uvođenjem standarda upravljaju kvalitetom. Međutim, pozitivna korelacija koja bi potvrdila da tvrtke koje posluju po ISO standardima ostvaruju bolje financijske rezultate jednostavno ne postoji. Kvaliteta sve više leži u "sivim" zonama koje su oblikovane (ne)efikasnim internim organizacijskim i komunikacijskim odnosima.
Lara Jelenc: Brojne znanstvene studije povezale su kvalitetu i financijsku uspješnost tvrtki. Međutim, rezultati su kontradiktorni. Ako neka veza i postoji, tada je ona indirektna i pod utjecajem brojnim moderatorskih i medijatorskih poveznica. Nijemci su htjeli izračunati koliko kvaliteta pridonosi gospodarskom rastu, pa su tako došli do zaključka da ulaganja u ISO standarde povećavaju njemački GDP za 1%.