Rigidnost njihovih uvjerenja i promišljanja u prvom im redu služi za demonstraciju lojalnosti i posvećenosti svojoj grupi. Uvjerenje u superiornost njihove grupe vodi do toga da diskriminiraju druge izvanjske grupe koje smatraju inferiornima. Istraživanje je pokazalo kako ne brinu previše o vrijednostima empatije, tolerancije, zajedništva i altruizma što se manifestira tako da ne slušaju druge s pažnjom i uvažavanjem, iskazuju netoleranciju prema svemu što je različito, a vlastiti interes im je važniji od dobrobiti šireg društva.

Želja za moći i orijentacija ka socijalnoj dominaciji same po sebi nisu loše. Psiholog David McClelland u svojim je studijama naveo kako je motiv stjecanja moći jedan od snažnijih nesvjesnih pokretača na koji nailazimo u mnogih menadžera, čak i u najuspješnijih. Činjenica da pojedinac uživa utjecati i kontrolirati druge ljude često vodi k tome da takva osoba stremi zauzimanju položaja vlasti kako bi mogla istinski pridonositi nekoj organizaciji ili politici.

Problem nastaje kada ga težnja za statusom i kontrolom odvede u pretjeranu dominaciju, sve do posvemašnje preokupiranosti stjecanjem i zadržavanjem moći i statusa, a da zauzvrat ne pruža nikakvu vrijednost ili uslugu. Kada takva osoba ima moć i ovlasti, proces vodstva obično završava dodjelom pogrešnih zadataka. Rezultat toga negativan je utjecaj na podređene koji potom loše utječu na funkcioniranje cijelog sustava te onemogućuju adaptaciju i napredak.

U jednom trenutku članovi uprave botaničkih vrtova jednoga velikoga grada u tropskom pojasu pozvali su me da im pomognem. Osjećali su kako je za loše stanje sustava odgovoran direktor koji je iskazivao silnu želju za dominacijom:
- smatrao se neprikosnovenim glavnim šefom,
- ignorirao je upravu,
- zahtijevao potpunu poslušnost osoblja,
- odbijao je bilo kakve savjete i sugestije.

Istina, botanički vrtovi njegovo su područje ekspertize, ali su unatoč tome kontinuirano propadali jer nije bilo suradnje stručnjaka raznih profila. Osim toga, s vremenom je uspio volontere i druge suradnike iz lokalne zajednice odstraniti iz projekta. Nakon dolaska u organizaciju upitao sam čovjeka zašto se tako ponaša te je li svjestan da njegova autokracija utječe na druge. Lakonski je odgovorio: "To nije moj problem. Angažiran sam za šefa pa upravo to i činim – jednostavno šefujem!"

Dinamika dominacije u ljudskim zajednicama nije uvijek uočljiva i ne manifestira se uvijek na isti način kao kada alfa mužjak u čoporu čimpanzi trlja trbuhom i riče: "Ja sam ovdje gazda! Bolje vam je da me slušate ili ćete grdno nagrabusiti!" U ljudskim zajednicama dinamika je mnogo suptilnija, vrlo često čak i nesvjesne prirode, a ogleda se u društvenim interakcijama koje postaju sastavnica korporativne politike i kulture.