Duhovno inteligentno liderstvo

Što čini izvrsnog lidera? Jedni kažu da je za liderstvo najvažnija sposobnost jasnog usmjeravanja dok drugi tvrde da je to sposobnost odlučivanja u zahtjevnim okolnostima. Treći kažu da je najvažnije umijeće komandiranja i kontroliranja ili, tome nasuprot, poticanja lojalnosti sljedbenika kroz snažnu emocionalnu empatiju. Osobno smatram da izvrsno vodstvo primarno ovisi o viziji - i to ne bilo kakvoj viziji, nego onoj viziji koju se može cijeniti i poštovati: intelektualno, emocionalno i duhovno.
    
Vizija je slika poželjne budućnosti kojoj težimo i koju želimo dostići. Vizija je pokretačka sila svake organizacije i izvor vitalnosti sustava. Kad smo dirnuti vizijom, naše najdublje vrijednosti izbijaju na površinu budeći u nama osjećaje trajne svrhovitosti. Stoga ne mogu, a da ne zaključim: u današnjem svijetu najviše nam nedostaju upravo lideri vizionari.

Jedan od uzroka pomanjkanja vizionarskog vodstva proizlazi iz toga što današnje moderno društvo prvenstveno vrednuje materijalni kapital pretpostavljajući ga svim drugim vrstama kapitala. Primjerice, vrijednost organizacije i sustava prečesto se procjenjuje isključivo kroz visinu profita ili količinu moći koju stvara nad drugima. Opsesija materijalizmom vremenom je sve više kratila djelokrug promišljanja pa se zbog toga - kao društvena zajednica - danas moramo nositi s prevladavajućim kratkoročnim promišljanjem koje je usmjereno na sebične interese uskog kruga ljudi. Iako je točno da svaka tvrtka mora stvarati financijsku dobit kako bi opstala na tržištu, ako govorimo o dugoročno održivim tvrtkama ne smijemo zaboraviti da pored financijskog moraju stvarati i druga dva oblika kapitala: društveni i duhovni kapital. Spomenute tri vrste kapitala podsjećaju na slojeve svadbene torte; materijalni kapital nalazi se na površini, društveni u sredini, a duhovni je duboko unutra i podržava svo troje.

U svojoj knjizi Povjerenje: društvene vrline i stvaranje blagostanja (Izvori, 2000.) Francis Fukuyama, stručnjak za ekonomsku politiku, tvrdi da se društveni kapital može mjeriti količinom povjerenja u društvu, empatijom koju ljudi osjećaju jedni prema drugima te posvećenošću općem zdravlju - fizičkom i psihičkom - određene zajednice. Fukuyama nadalje tvrdi kako se zdravlje zajednice mjeri kriterijima poput stope kriminala, stope razvoda brakova, stope nepismenosti te brojem pokrenutih sudskih parnica.


Nova paradigma inteligencije

U svojoj osnovi, duhovni kapital odražava razloge radi kojih pojedinci ili organizacije postoje; ukazuje na njihova vjerovanja, nadanja te za što su spremni preuzeti odgovornost. Duhovni kapital uključuje i moralni kapital. Duhovni kapital predstavlja novu paradigmu koja zahtijeva radikalnu promjenu filozofskih postavki, stavova i prakse liderstva u biznisu ili u bilo kojem drugom tipu organiziranog ljudskog djelovanja. Pritom se ovdje ne referiram na religijske ili duhovne prakse, nego na osobne potencijale lidera u smislu buđenja najdubljeg smisla, vrijednosti i svrhe u ljudima i organizacijama koje vode.