Osobno smatram kako se aktivnosti promatranja ponašanja i prikupljanja relevantnih podataka ne mogu uspješno provesti ako promatrač - konzultant, odnosno poslovni savjetnik - sâm nije dio promatrane grupe. Također sam primijetila kako kvaliteta mojih opažaja raste onda kada sam vođena znatiželjom, a ne uvjerenošću (da se stvarnost slaže s mojim prethodnim uvjerenjima).

Surađujete li s grupom bilo koje vrste, znajte da su brojne raznovrsne interpretacije neminovne te da je riječ o posve normalnoj pojavi koju treba iskoristiti za eksperimentiranje s idejama, prijedlozima i pitanjima kako bi se saznalo što je ljudima bitno, a ne što bi im trebalo biti bitno. Omiljeni primjer iz prakse koji koristim kako bih pojasnila koliko se možemo iznenaditi s time što drugim ljudima ima smisla odnosi se na zdravstvene i prometne stručnjake koji su nastojali uvjeriti roditelje da koriste sigurnosne pojaseve za djecu u automobilima. Roditelji iz ovog primjera dolazili su iz tradicionalnog istočnjačkog društva koje vjeruje da vezivanje djeteta sigurnosnim pojasom izaziva Božju srdžbu te da se time priziva Boga da izazove prometnu nesreću. Prema tome, sva nastojanja stručnjaka, ma kako ona opravdana bila, nisu mogla utjecati na uvjerenje roditelja.

Ključna kvaliteta za uspješno utvrđivanje "smislenosti" je otvorenost: umjesto da ljude odmah kategoriziramo na "protivnike" i "saveznike", mnogo je mudrije ostati otvoren prema različitim reakcijama. Iako se to možda isprva čini jednostavnim, prakticiranje otvorenosti zapravo je iznimno teško jer zahtijeva da se neprestano odričemo vlastitih pretpostavki i stereotipova. Naprosto je fascinantno kako se pomnim slušanjem, poticanjem raznovrsnosti i izbjegavanjem konsenzusa dolazi do brojnih interpretacija istog obrasca. Činjenica koja zaprepašćuje: ne postoji dvoje ljudi koji identično interpretiraju svijet oko sebe!


Ovisimo o različitosti

U procesu konstantne prilagodbe promjenjivim uvjetima život se primarno oslanja na raznolikost. Upravo su stoga monolitni homogeni sustavi toliko osjetljivi na promjene u okolini. Razlog tome jednostavan je: ako sustavom dominira jedna struktura, te ako ta struktura u novoj okolini i novim uvjetima prestane primjereno funkcionirati, sustav će neminovno biti ugrožen. Postoji li, dakle, u organizaciji raznolikost tada inovativna rješenja sama po sebi naviru samo zato što različiti ljudi zadatke obavljaju na različiti način. Promjene okoline zahtijevaju pronalazak novih solucija za kojima pouzdano možemo tragati unutar samog sustava. U organizaciji koja njeguje raznolikost rješenja problema gotovo uvijek pronalazimo "negdje unutra" - samo ako ih pažljivo potražimo.

Liderima je važno shvatiti kako gušenjem jedinstvenih interpretacija problema u stvari uništavaju sposobnost prilagodbe cjelokupnog sustava. Spremnost na promjene najbolje će razviti potičući zaposlenike da iskušavaju najrazličitije pristupe. I tada, kada okruženje nametne potrebu za promjenom, dovoljno će biti da 'zarone' u dubine vlastite organizacije kako bi pronašli gotova rješenja.

Raznolikost je iznimno važna za inoviranje i prilagođavanje radi toga što su današnje organizacije i društvo u cjelini toliko kompleksni i isprepleteni proturječnim interesima, karakterima i problemima da nitko više ne može sa sigurnošću zastupati tuđe mišljenje. Tržišta i organizacije ponašaju se kao svojevrsne jedinice za jednotu. To znači da dvoje ljudi nikada ne vidi svijet na potpuno identičan način. Bez obzira na to koliko se trudili razumjeti razlike, ne postoji mogućnost da primjereno zastupamo neku drugu osobu. No, za to postoji jednostavno rješenje. Uvijek možemo zatražiti da nam ljudi iznesu svoje jedinstveno gledište. Možemo ih pozvati da s nama podijele svoje poimanje svijeta. Možemo osluškivati razlike. I vjerovati da zajednički možemo stvoriti bogatiji mozaik jedinstvenih perspektiva.