Vizija
S druge strane, može se zaključiti da je Gandhi razvio model "suvremenosti" otvoren na propitivanje. Poštivao je Britance, ali ne i modernu civilizaciju. Smatrao je da je nusprodukt industrijalizacije društvo bez vjere. Ženski rad u tvornicma također je smatrao apsurdnim te je žestoko podržavao britanske sufražetkinje (eng. suffragette movement - pokret u Engleskoj koji se borio za biračko pravo žena - op. ur.). U suštini Britance je smatrao dobrim ljudima, s dobrim institucijama, koji su s puta ispravnosti skrenuli zbog modernizma.
Također se čini da je njegova vizija jednim dijelom bila "isključiva" jer je isključivala pozitivne učinke industrijalizacije i globalizacije svjetskog gospodarstva. Mora se priznati da je na neki način paradoksalno da čovjek ovako visokih ideala nije pronašao kvalitetnije rješenje za balansiranje oprečnih sila duhovnih vrijednosti i moderne industrijalizacije.
Iako je jasno osjećao da fraza "nasilje svih vlada" ustvari podrazumijeva da bi ljudi vlastitu sudbinu trebali kontrolirati u manjim skupinama, u konačnici se nije zalagao za pluralističku demokratsku Indiju te je vjerovao kako će male ruralne zajednice – same po sebi – uspjeti riješiti vlastite probleme. Za razliku od njega, Nehru je bio lider koji je poticao masovnu demokraciju prenoseći narodu vlastitu viziju socijalističke Indije utemeljene u slavnoj povijesti i britanskom modelu demokracije.
Omogućiti (Enable)
U kontekstu formalne organizacije, Gandhi se koristio jedinstvenim metodama: uvijek je znao kako dovesti ljude na pravo mjesto kako bi učinili ono što su trebali učiniti. Uspješan je bio na mnogim područjima u toj domeni - od organiziranja pomoći za ranjenike, raznih protesta, sakupljanja novčanih sredstava do regrutiranja trupa za ratovanje. Međutim, na koncu su mu uvijek djela osiguravala uspjeh. Svojim je životom jasno pokazivao što želi od drugih ljudi; vlastitim primjerom jasno je pokazivao kako se treba ponašati - u svakodnevnom životu ili na značajnom političkom protestu.
Ashrami su trajni primjer koji pokazuje na koji način može funkcionirati društvo sastavljeno od malenih „ruralnih“ skupina. U Ashramu je na snazi mali broj formalnih pravila redom utemeljenih u osnovnim vrijednostima koje je Gandhi želio utkati u sva ljudska bića. Jednom je prilikom o tome kazao: "Želite li u ljudima razviti kvalitete skromnosti ili čistoće, tada ništa neće biti učinkovitije od pranja toaleta."
Gandhi se također koristio raznim oblicima pisane riječi kako bi motivirao ljude: od protestnih pisama do raznih statuta i intelektualnih djela. Primjerice, koncepcije "Satyagrahe" i "Swaraja" - same po sebi – odlično predstavljaju „pisanu riječ na djelu“. Radi odlučnosti da vodi život obilježen djelovanjem, Gandhija su ljudi lako slijedili: Činite ono što činim, a ne ono što govorim, često je znao reći.