Atentat 

Kada je Vlada neovisne Indije, uz potporu naroda, pristala ispuniti ranije obećanje o prebacivanju dijela imovine Pakistanu, Gandhi je ponovno protestirao gladovanjem čime je razbjesnio ekstremiste koji su odlučili napasti ga bombom tijekom molitvenog okupljanja u siječnju 1948. godine. Gandhija je ubio Nathuram Godse, hinduistički ekstremist. S obzirom na to da bomba nije usmrtila Mahatmu, Godse mu je prišao, poklonio se, te potom triput pucao u njega iz pištolja. Bilo je to 30. siječnja 1948. godine, dan nakon što je Gandhi završio pisati nacrt statuta Indijskog nacionalnog kongresa. 

U znak poštovanja Albert Einstein je rekao kako je Gandhi …po tko zna koji put pokazao da se veliki lideri slijede radi njihova moralno uzvišenog života, a ne radi sitnih političkih igara i manipulacija.

Gandhi i 4 E pristup (Energy, Energize, Execution, Edge)

Gandhi je liderske vještine razvio tijekom boravka u Južnoafričkoj Republici da bi ih potom usavršio u Indiji. Osim toga što je bio karizmatična osoba, imao je istančan osjećaj za potrebe sljedbenika. Uz to, vremenom je razvio brojne formalne alate i metode koji su ga učinili još boljim liderom. Prema tome, sve ono što je Gandhi naučio itekako je korisno svima nama koji nastojimo postati bolji lideri. 
Stoga ne iznenađuje da sam osobno uvjeren kako Gandhi predstavlja klasičan primjer modela liderstva naziva Istine liderstva (engl. Leadership Truths). Riječ je, naime, o čovjeku koji je vlastito razmišljanje i djelovanje temeljio na čvrstom sustavu vrijednosti, cijeloga života je želio utjecati na promjene te je vremenom stvorio odnos potpune međuovisnosti sa svojim sljedbenicima. Kao čovjek od akcije, tijekom cijelog života koristio je „4 E pristup“. 

Vjerovanja 

Prije nego započnemo s detaljnijom analizom, važno je ispravno razumjeti Gandhijeva uvjerenja te način na koji su uvjerenja utjecala na njegova djela. Naime, Gandhijev program u potpunosti se oslanjao na njegova moralna načela. Kao što je to već navedeno u životopisu, široko polje interesa i prihvaćanje drugih vjerskih učenja osigurali su mu veliko znanje. Stoga se za Gandhija bez sumnje može kazati da je istovremeno bio "učenik", „učitelj“ i eksperimentator u svim aspektima svojih aktivnosti tijekom cijeloga života. 
Neki kršćanski sljedbenici tvrdili su da se njegov pristup - posebice u dijelu koji se odnosi na požrtvovnost i "patničku ljubav" - gotovo u potpunosti oslanja na kršćanstvo. Primjerice, za boravka u Vatikanu Gandhi se uopće nije bavio grandioznim umjetničkim djelima već je sve vrijeme koristio kako bi oplakao Raspeće. 

Njegova uvjerenja presudno su utjecala na njegove aktivnosti. U kršćanstvu je pronalazio ljubav, u islamu izravan odnos s jednim Bogom, a u hinduizmu jedinstvo i cjelovitost života. Religija je za Gandhija podrazumijevala ono što pojedinac čini, a ne ono u što pojedinac vjeruje. Prema tome, najvažnija mu je bila aktivnost odnosno djelovanje.