U kontekstu prethodne situacije rado sam prepri�avao pri�u o "dinosaurovu repu" i uspore�ivao je s liderstvom: kako dinosaur raste, tijelo i rep produ�uju se i rastu, ali mu mozak ostaje isti. Zbog toga, u situaciji iznenadne promjene planova, prilikom okreta „velike zvijeri“ – „repom“ se u�ini velika šteta. Pritom sama �injenica da je rije� o nesvjesnom nenamjernom �inu ni na koji na�in ne mijenja meritum: šteta je u�injena!
Hrabro naprijed
Voditi postrojbu sastavljenu od brojnih timova (engl. team of teams) zahtjevan je zadatak – prvenstveno radi toga što su se posljednjih godina osnovne sastavnice liderstva biti i �initi temeljito promijenile. Lideri „heroji“, koji samostalno „rješavaju stvari“, koji su stolje�ima uz pomo� vlastitih kompetencija i sna�ne volje dominirali bojnim poljima i tr�išnim bitkama - zbog ogromnog pove�anja brzine �ivota, kompleksnosti i me�uovisnosti - na po�etku 21. stolje�a više jednostavno nisu u�inkoviti. U današnjim uvjetima �ak i najuspješniji me�u njima osje�aju se poprili�no nelagodno dok „jašu svoga konja“ te su više ili manje svjesni �injenice kako je njihova sposobnost ispravne interpretacije i kontrole �ista Himera (zvijer iz gr�ke mitologije koju Homer opisuje kao „kozu lavlje glave i zmijskoga repa“. U prenesenom zna�enju Himera ozna�ava neostvarivu zamisao, puko maštanje, tlapnju, neostvarivi san, sablast i sli�no, op.ur.). Došlo je vrijeme kada moramo shvatiti da nam treba posve druga�ije vodstvo.
Izgradnja i vo�enje istinski adaptibilne organizacije povla�i sa sobom stvaranje, vo�enje i njegovanje fleksibilne i izdr�ljive kulture. U tom smislu primarna odgovornost novih lidera ogleda se u kontinuiranom odr�avanju holisti�kog razumijevanja – svojevrsne „šire slike“ doga�aja – �ime se izbjegavaju redukcionizam i mikro menad�ment, ma kako oni primamljivi bili. Primjerice, u organizaciji koja proizvodi pametne telefone ulogu lidera ne treba sagledavati u kontekstu osmišljavanja, dizajniranja, proizvodnje ili marketiranja proizvoda. Istinsku ulogu novog lidera moramo sagledavati u kontekstu njegove odgovornosti cjelini.
Iako je ono što lider govori va�no, u kona�nici svojim djelima najviše osna�uje ili potkopava timske performanse. Umjesto da modernu tehnologiju najviše koriste za kontroliranje podre�enih – ponekad u mjeri na kojoj bi im zavidio sâm Frederick Taylor – lideri moraju �initi suprotno: podre�enima moraju omogu�iti da oni njih kontroliraju i prate! Umjesto nare�ivanja, lideri se moraju baviti osobnom transparentnošï¿½u. Rije� je o svojevrsnom „novom idealu liderstva“.
Vjerujem kako �e u budu�nosti, s porastom kompleksnosti svijeta, liderstvo još više dobiti na va�nosti. �ak nam ni eventualni kvantni iskoraci na podru�ju umjetne inteligencije vjerojatno ne�e osigurati volju, moralnost, hrabrost i empati�nost koje istinski lideri nude. Iako je umre�avanje timova uvijek zahtjevno, rije� je o osnovama moderne organizacijske kulture koja se mo�e svjesno planirati te koja �e, ako se odr�i, zasigurno procvasti u vidu realizacije �eljenih rezultata. Za to trebamo „vrtlara“: lidera koji vodi ljudskošï¿½u, više dušom i srcem nego umom, osobu koja je spremna prihvati veliku odgovornost jer je odgovornost i dalje presudno va�na za odr�ivost bilo kojeg ekosustava.
Simetrija
Nakon povratka s devetomjese�nog putovanja po SAD-u u rodnu Francusku, godine 1835. Alexis de Tocqueville objavio je knjigu Democracy in America; kapitalno djelo koje se danas smatra temeljem politologije. U to vrijeme SAD bile su lijena zemlju u�maloga gospodarstva koja je budila zanimanje Europljana isklju�ivo zbog intrigantnog Ameri�kog rata za neovisnost (engl. American Revolutionary War) koji je završio 1783. godine. Prou�avaju�i ameri�ku situaciju, Tocqueville je naslutio što �e se uskoro doga�ati u Europi. I nije pogriješio. Ubrzo su brojne revolucije zahvatile europski prostor obaraju�i monarhije i instaliraju�i republike i demokraciju, a Tocqueville je upravo u SAD-u pronašao najbolji primjer kako to ispravno u�initi. Za posjeta u�urbanim gradovima istoka SAD-a te tijekom istra�ivanja divljine Srednjeg zapada, Tocquevillea je posebno impresionirala ameri�ka "potpuna ravnopravnost uvjeta". Zadivio ga je iznimno visoki stupanj gra�anske participacije u dobrovoljnim udrugama te je napisao kako se, prema njegovu mišljenju, „na�ela suradnje i udru�ivanja u Americi koriste najviše na svijetu."
Tocqueville je tako�er opširno pisao o slabim to�kama ameri�ke demokracije. Iako se tada – isto kao i sada - politi�ko osna�ivanje naroda smatralo osnovnim principom demokracije,Tocqueville je smatrao kako za izgradnju uspješne demokracije samo po sebi to nije dovoljno. Mislio je, naime, da se ljudi mogu kvalitetno osna�iti samo ako im se osigura (cjelovito prezentira) kontekst za kvalitetno odlu�ivanje. Tocqueville je prvi osvijestio tu dimenziju pri�e te je napominjao da "...u Sjedinjenim Dr�avama instruiranje naroda sna�no doprinosi podršci demokratske republike."