Što čini učinkovitu skupinu?
Pitanje "što čini učinkovitu skupinu?" redovito se postavlja u brojnim kontekstima: u biologiji, humanističkim znanostima, biznisu, politici, sportu i drugim područjima svakodnevnog života. Međutim, spomenuto pitanje nema jedinstveni odgovor jer se skupine razlikuju prema obilježjima članova, povijesti nastanka, društvenoj organizaciji i svrsi.
Pa ipak, nekolicinu osnovnih čimbenika pronalazimo u svim grupama u kojima članovi surađuju radi dostizanja zajedničkog cilja:
- članovi grupe moraju na odgovarajući način koordinirati aktivnosti,
- moraju izbjegavati sebično destruktivno ponašanje,
- moraju njegovati primjerene odnose s drugim skupinama.
Navedeni čimbenici vrlo su općeniti pa se ne odnose samo na ljude nego i na životinje, primjerice, na mravlje kolonije, jata riba i porodice primata. U tom smislu treba kazati kako se nedavno pojavila tzv. „opća teorija djelotvornosti grupe“ koja je objedinila biologiju i humanističke znanosti te ima veliki praktični značaj za poslovne lidere, političare i druge ljude koji nastoje unaprijediti učinkovitost grupa. Teorija identificira osam osnovnih načela dizajna koje svaka grupa treba radi učinkovitog funkcioniranja. Iako su spomenuta načela neophodna, ponekad se dogodi da nisu dovoljna jer je svaka skupina jedinstvena te je u skladu s time treba strukturirati. Pa ipak, ako grupi nedostaju spomenuta osnovna načela dizajna na koncu će vjerojatno podbaciti u performansama.
Izvješće Evolution Institutea ukratko sažima pristup osnovnih načela dizajna i primjenjuje ga na tvrtke koje pokušavaju biti „društveno odgovorne“, kako u smislu unutarnje organizacije (npr. stvaranjem kvalitetnog radnog okruženja djelatnicima), tako i u smislu utjecaja na okolinu (npr. proizvodnjom društveno odgovornih proizvoda i usluga ili minimiziranjem negativnog utjecaja na prirodni okoliš). Tvrtke takvih karakteristika oduvijek su postojale te su se oduvijek morale natjecati s mnogo manje skrupuloznim konkurentima. Posljednjih desetljeća, snažna podrška društveno odgovornim poduzećima evidentna je i u javnom i u privatnom sektoru. Iako ćemo u ovom tekstu navesti analizu koja je relevantna za sve inicijative DOP-a, posebno ćemo se usredotočiti na onu koju u privatnom sektoru „gura“ neprofitna organizacija B-Lab.
Čime se B-Lab bavi? Certifikacijom tvrtki za društvenu odgovornost. Organizacije koje od B-Laba traže certifikat dobrovoljno dostavljaju podatke kako bi ih se ocijenilo na temelju pet osnovnih komponenti:
- prirodni okoliš,
- djelatnici,
- klijenti,
- zajednica,
- upravljanje.
Potom, ako njezin B-Impact kvocijent premaši određenu vrijednost, tvrtka se može promovirati kao tzv. B-Corp („B-korporacija“). Od trenutka pokretanja certifikacijskog procesa B-Laba više od 1400 organizacija ishodovalo je B-Corps status, a među njima su mnoga ugledna imena poslovnog svijeta kao, primjerice, Patagonia, Ben i Jerry's, Etsy i drugi. Osim što se bavi certificiranjem B-Lab usko surađuje s B-Corps zajednicom na realizaciji kolektivne vizije prema kojoj korporacije moraju pridonositi održivom društvu.