Promislite kako bi ste spoznali da istinski probu�eni pojedinci, sve dok ih se ne prisiljava slu�iti drugim bi�ima, nikada ne napuštaju svoj zadatak slu�enja drugim bi�ima.
Thich Nhat Hanh (The Miracle of Mindfulness)
UVOD
Ljudi koji rade u organizaciji koja u�i na neki su na�in "istinski probu�eni" pojedinci. Posve�eni su poslu kojega obavljaju, nastoje ostvariti svoj najviši potencijal dijele�i zajedni�ku viziju i vrijednosti sa kolegama u timu. Mentalni modeli ih vode putem permanentnog osobnog usavršavanja a osobni ciljevi u skladu su im sa misijom organizacije. Rad u u�e�oj organizaciji sve je prije nego li dosadan i nezanimljiv... aktivnosti pojedinca promatraju se u kontekstu cjeline, ve�eg sistema koji se sastoji od me�uovisnih odnosa i procesa. Sukladno navedenom, "istinski probu�eni" pojedinci:
-preuzimaju rizike kako bi u�ili;
-razumiju da je njihov zadatak izbjegavanje "brzopletih" i pronala�enje trajnih rješenja problema;
-posve�eni su kvalitetnom obavljanju posla;
-kvalitetu ostvaruju timskim radom i sinergijskim u�incima kontinuiranog grupnog u�enja;
Ljudi koji rade u u�e�oj organizaciji nisu ni�iji robovi. Upravo zbog toga, sposobni su i dobro pripremljeni za promjene, efektivno slu�enje i rad sa drugima.
Organizacijsko u�enje uklju�uje individualno u�enje. Za razliku od tradicionalnog pristupa, razvija i unapre�uje kriti�ko i kreativno promišljanje �ime se odli�no uklapa u vrijednosti i pretpostavke inherentne podru�ju organizacijskog razvoja. Organizacijski razvoj je mogu�e definirati kao "dugoro�ni napor prema kontinuiranom unapre�ivanju podr�anom na svim nivoima organizacije, korištenjem interdisciplinarnih pristupa i moderne tehnologije."
Organizacija koja u�i, napisao: Kai Larsen et al.
© Kai Larsen, 1996 For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Kai Larsen.
Uredio: Marko Lu�i�
Dvadeseto stolje�e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menad�erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Po�etkom prošloga stolje�a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menad�ment, nakon �ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost