Tuckman tvrdi da napredovanje timova obično ne ide izravno od faze formiranja do izvođenja: "...u razvoju tima borba i adaptacija zauzimaju kritično mjesto... iako su vrlo neugodni."

Svoja promišljanja o konfliktu Senge temelji na radovima Chrisa Argyrisa u kojima dokazuje da čak i vrhunski profesionalci izbjegavaju učenje korištenjem starih navika u svrhu zaštite od neugodnosti i prijetnje koje nastaju razotkrivanjem njihovog načina razmišljanja. Stoga "...otvoreni dijalog u kojem postaju ranjivi budi u njima tjeskobu i nemir."

U promišljanjima o timskom učenje Senge uvijek ističe važnost vježbe... tvrdi da je timsko učenje vještina kao i svaka druga te se stoga dosljednom vježbom može i naučiti kroz:
-dijaloške radionice;
-učeće laboratorije;
-mikrosvjetove;

Mikrosvijet je kompjuterski generirana " stvarnost u malom" u kojoj se učenje odvija upotrebom metode eksperimenta. Primjer su Lego igračke koje kroz igru podučavaju djecu osnovama geometrije, ili pak igra SimCity u kojoj igrač upravlja gradom i posljedično tome, uči iz vlastitih odluka. Senge vjeruje da su upravo simulacije alat za učenje kojim se može testirati "kako stvari funkcioniraju" i jednako važno, "kako mogu funkcionirati drugačije."

 

Uvježbavanje tima

Autori knjige The Fifth discipline Fieldbook (Peta disciplina u praksi, Mozaik knjiga, Zagreb) upozoravaju da se timsko učenje ne smije poistovjećivati sa stvaranjem tima kojeg opisuju kao: učtivo ponašanje, unapređivanje komunikacija, razvoj sposobnosti zajedničkog izvršavanja zadataka i izgradnja kvalitetnih odnosa.

Komentar

Nataša Rupčić

Dvadeseto stoljeće obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadžerima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Početkom prošloga stoljeća dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadžment, nakon čega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...