Tuckman tvrdi da napredovanje timova obi�no ne ide izravno od faze formiranja do izvo�enja: "...u razvoju tima borba i adaptacija zauzimaju kriti�no mjesto... iako su vrlo neugodni."
Svoja promišljanja o konfliktu Senge temelji na radovima Chrisa Argyrisa u kojima dokazuje da �ak i vrhunski profesionalci izbjegavaju u�enje korištenjem starih navika u svrhu zaštite od neugodnosti i prijetnje koje nastaju razotkrivanjem njihovog na�ina razmišljanja. Stoga "...otvoreni dijalog u kojem postaju ranjivi budi u njima tjeskobu i nemir."
U promišljanjima o timskom u�enje Senge uvijek isti�e va�nost vje�be... tvrdi da je timsko u�enje vještina kao i svaka druga te se stoga dosljednom vje�bom mo�e i nau�iti kroz:
-dijaloške radionice;
-u�e�e laboratorije;
-mikrosvjetove;
Mikrosvijet je kompjuterski generirana " stvarnost u malom" u kojoj se u�enje odvija upotrebom metode eksperimenta. Primjer su Lego igra�ke koje kroz igru podu�avaju djecu osnovama geometrije, ili pak igra SimCity u kojoj igra� upravlja gradom i posljedi�no tome, u�i iz vlastitih odluka. Senge vjeruje da su upravo simulacije alat za u�enje kojim se mo�e testirati "kako stvari funkcioniraju" i jednako va�no, "kako mogu funkcionirati druga�ije."
Uvje�bavanje tima
Autori knjige The Fifth discipline Fieldbook (Peta disciplina u praksi, Mozaik knjiga, Zagreb) upozoravaju da se timsko u�enje ne smije poistovje�ivati sa stvaranjem tima kojeg opisuju kao: u�tivo ponašanje, unapre�ivanje komunikacija, razvoj sposobnosti zajedni�kog izvršavanja zadataka i izgradnja kvalitetnih odnosa.
Organizacija koja u�i, napisao: Kai Larsen et al.
© Kai Larsen, 1996 For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Kai Larsen.
Uredio: Marko Lu�i�
Dvadeseto stolje�e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menad�erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Po�etkom prošloga stolje�a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menad�ment, nakon �ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost