Evaluacija

Usprkos postojanja mnogih anegdotalnih dokaza, definiranje i mjerenje timskog uďż˝enja i dalje je problematiďż˝no. Senge o tome kaďż˝e: "...timsko uďż˝enje ďż˝e ostati misterija sve dok ne uspijemo razviti adekvatne teorije koje ďż˝e moďż˝i objasniti što se zaista dogaďż˝a kada timovi uďż˝e i kojima ďż˝e biti moguďż˝e odvojiti 'inteligenciju grupe' od 'grupne misli' (situacije u kojoj grupa od pojedinca oďż˝ekuje konformizam). Sve dok ne razvijemo pouzdane metode stvaranja timova sposobnih za zajedniďż˝ko uďż˝enje, timsko ďż˝e uďż˝enje biti proizvod sluďż˝ajnosti."

Ono što moďż˝emo mjeriti je produktivnost... visoka ili niska produktivnost direktno utjeďż˝u na plaďż˝e, troškove proizvodnje, utrošak resursa za proizvodnju dobara, kvalitetu ďż˝ivota na radnom mjestu, opstanak i KONKURENTNOST industrija ili pojedinaďż˝nih kompanija. No, sva dosadašnja istraďż˝ivanja produktivnosti usmjerena su na razinu pojedinca. Kako Goodman kaďż˝e: "...ďż˝elimo li stvarati produktivnije grupe... moramo dublje uroniti u istanďż˝ano podruďż˝je koje povezuje dizajn grupe sa promjenama u produktivnosti."

 

 

 

Komentar

Nata�a Rup�i�

Dvadeseto stoljeďż˝e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadďż˝erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Poďż˝etkom prošloga stoljeďż˝a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadďż˝ment, nakon ďż˝ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...