Iako se u tekstu prete�no navode ideje Petera M. Sengea, tako�er se pozivamo i na druge eksperte organizacijskog razvoja: Chrisa Argyrisa, Juanitu Brown, Charlesa Handya i druge. Sve njih spaja nepokolebljiva vjera u priro�enu sposobnost ljudi i organizacija za kontinuiranu promjenu. Promjena je, prema njihovom tuma�enju, neizbje�no sredstvo za pove�anje efikasnosti i efektivnosti... zahtijeva otvorene komunikacijske kanale, osna�ivanje �lanova zajednice i kulturu suradnje.

Koncept u�e�e organizacije tako�er zahtijeva aktivno kreiranje promjene, otvorenu komunikaciju �lanova, osna�eno osoblje koje se odgovorno koristi delegiranom mo�i, spremno na suradnju s kolegama na svim hijerarhijskim razinama.


OSOBNO USAVRŠAVANJE

Osobno usavršavanje je prema Sengeu temeljna disciplina neophodna za izgradnju uďż˝eďż˝e organizacije koja se odnosi na individualno uďż˝enje. "Organizacije ne mogu uďż˝iti sve dok njihovi ďż˝lanovi ne zapoďż˝nu uďż˝iti," kaďż˝e Senge. Komponente discipline osobnog usavršavanja jesu:
1.definiranja pojedina�nih ciljeva;
2.objektivno procjenjivanja trenuta�ne situacije, tj. " udaljenosti od postavljenih ciljeva";

Potrebno je istaknuti da rijeďż˝ "cilj" u kontekstu osobnog usavršavanje nema jednako znaďż˝enje kao u drugim tekstovima o menadďż˝mentu, gdje se obiďż˝no koristi u kontekstu definiranja dugoroďż˝nih i kratkoroďż˝nih ciljeva. Dostizanje dugoroďż˝nih ciljevi obiďż˝no se planira u roku od tri do pet godina. U kontekstu osobnog usavršavanja, "cilj" kojeg pojedinac ďż˝eli dostiďż˝i je znatno udaljeniji u vremenu... zahtijeva cjeloďż˝ivotnu posveďż˝enost. Ponekad, cijeli ďż˝ivotni vijek nije dostatan da bi se postigao takav cilj. Toďż˝niji termin za pojašnjenje tog "cilja" bila bi vizija.

Komentar

Nata�a Rup�i�

Dvadeseto stoljeďż˝e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadďż˝erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Poďż˝etkom prošloga stoljeďż˝a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadďż˝ment, nakon ďż˝ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...