Partneri
Tema mjeseca: Organizacija koja u�i
Članak: U�e�a organizacija , Kai Larsen i dr.
Cjelo�ivotno u�enje Senge �esto pojašnjava pri�om o Antoniu Stradivariu koji je �elio iz svoje violine dobiti osobitu melodiju. Stradivari je cijeli svoj �ivot posvetio tom "osobitom zvuku." Stalno je unapre�ivao kvalitetu svojih violina i tako stvorio proizvode koji se i danas smatraju iznimno kvalitetnima. Na�alost, nikada ne�emo doznati da li je osjetio potpuno zadovoljstvo posljednjom violinom koju je izradio. Upoznat sa njegovom opsesijom i stalnom potragom za "iznimnim zvukom", Senge pretpostavlja da nije...
Proces kontinuiranog unapre�ivanja Senge naziva generativno u�enje. Jaz izme�u sadašnjosti i o�ekivane, �eljene budu�nosti naziva kreativnom tenzijom. Kreativnu tenziju Senge pojašnjava metaforom gumene vrpce koja obavija ruke spojene dlanovima. Gornja ruka predstavlja �eljenu budu�nost a donja sadašnjost. Tenzija koja se javlja napinjanjem vrpce (tj. odre�ivanjem �eljene budu�nosti – op. red.) pokre�e kreativnost i "vu�e" prema gore. Kreativnost se javlja u situacijama nezadovoljstva pojedinca sadašnjom situacijom (okolnostima) i njegovom �eljom da situaciju (okolnosti) promijeni.
Sljede�i aspekt osobnog usavršavanja je sposobnost pojedinca za jasnim procjenjivanjem trenutne stvarnosti, gdje je naglasak na rije�i "jasno." Osoba mora biti sposobna jasno i objektivno procijeniti stvarnost, bez pristranosti i pogrešnog razumijevanja što �e joj omogu�iti uvid u trenutna ograni�enja.
Kreativne osobe znaju da �ivot uvijek stvara ograni�enja pa ih zato ona ne�e pokolebati na putu ostvarenja vlastite vizije. Kreativnost u stvari zna�i "koristiti ograni�enja za stvaranje koristi" ( P. Senge).
Osobe koje prakticiraju osobno usavršavanje uo�avaju i druge promjene u na�inu svog razmišljanja: u�e u jednakoj mjeri koristiti razum i intuiciju u procesu stvaranja. Postaju sistemski mislioci sposobni uo�iti slo�ene povezanosti koje ih okru�uju. Na taj na�in, osje�aju se sve više povezani sa cjelinom. Upravo su takve karakteristike zaposlenika potrebne na svakoj organizacijskoj razini da bi organizacija, kao cjelina, mogla u�iti. (P. Senge)
Organizacija koja u�i, napisao: Kai Larsen et al.
© Kai Larsen, 1996 For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Kai Larsen.
Uredio: Marko Lu�i�
Komentar
Komentar
Nata�a Rup�i�Dvadeseto stolje�e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menad�erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Po�etkom prošloga stolje�a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menad�ment, nakon �ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost