Argyris tvrdi da istinsko učenje nastupa u trenucima kada se lijevi i desni stupac počinju podudarati. Uvježbavanjem ove tehnike stječe se sposobnost mentalnog kreiranja lijevog i desnog stupca i procjenjivanja izrečenog u konverzaciji. Nadalje, naglašava važnost promjene kulture po kojoj teško izgovaramo ono što mislimo kao što i teško primamo krititike, a da se ne branimo.. Ljudi i organizacije uče uočavanjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem. Izbjegavamo li priznati pogreške posredno izbjegavamo i progres.

Organizacije moraju razviti "akcijsko znanje", Argyrisov termin za novi set mentalnih modela. Ti se modeli provjeravaju kroz istraživanja i pokuse u praksi, a strukturiraju u obliku serije AKO-TADA izjava, npr.: "...ako se ponašamo na određeni način tada će se dogoditi to i to." "Akcijsko znanje" odnosi se i na sistemske arhetipove o kojima ćemo također pisati u ovom tekstu.


Što su timovi i zašto su važni?

Prema Robbinsu i Finleyu, tim se sastoji od "osoba koje nešto zajednički rade." Različite su vrste timova, npr.: nogometni, istraživački ili spasilački tim. Za određivanje tima nije važno činjenje; važno je da ljudi "zajednički" djeluju. (Robbins i Finley, 1995) Prema Frenchu i Bellu (1995), "...u današnje vrijeme, timski rad i timovi ključno su područje organizacijskog razvoja..." Radni timovi predstavljaju mnogo viši stupanj zajedničkog rada nego li radne grupe. Prema istim autorima radni tim sačinjavaju "pojedinci okupljeni na jednom mjestu, koji obično izvještavaju istu nadređenu osobu, svakodnevno surađuju uz određeni stupanj međuovisnosti u izvršavanju zadataka sa svrhom ostvarivanja utvrđenih organizacijskih ciljeva."

Radni tim gotovo da se može poistovjetiti sa samo-usmjeravajućim radnim timom (SDWT – Selfdirected Work Team op.ur.) koji se dalje može definirati na slijedeći način: "...samo-usmjeravajući radni tim je prirodna radna grupa međuovisnih zaposlenika koji su potpuno ili djelomično preuzeli ulogu tradicionalnog supervizora." (Hitchcock i Willard, 1995) Obzirom da timove vode lideri koji se ponekad nazivaju trenerima, definicija koju koriste Katzenbach, Smith, French i Bell primjenljiva je u najširem smislu: "tim je mala skupina ljudi komplementarnih vještina posvećena zajedničkoj svrsi i ciljevima za ostvarenje kojih se smatraju međusobno odgovornima."

Komentar

Nataša Rupčić

Dvadeseto stoljeće obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadžerima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Početkom prošloga stoljeća dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadžment, nakon čega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...