Partneri
Tema mjeseca: Organizacija koja u�i
Članak: U�e�a organizacija - 2.dio, Kai Larsen i dr.
Na koji na�in se pojedinca uklju�uje u viziju organizacije? Senge tvrdi da se vizija "ne mo�e prodati." Da bi vizija bila "zajedni�ka" pojedinci moraju biti uklju�eni... i zatim samovoljno odlu�iti o participaciji u procesu. Jednom kada je stvorena, zajedni�ka vizija organizacije postaje pokreta�ka snaga za promjene zbog "kreativne tenzije" koju stvara. (Senge, 1990.) Kreativna tenzija odnosi se na jaz izme�u zajedni�ke vizije i sadašnjosti i predstavlja pokreta�ku snagu koja posve�ene �lanove organizacije vodi prema zajedni�kom cilju.
Vizija ranije spomenutog Johna Browna odnosila se na osloba�anje robova. O�ito je da ona nije nastala izolirano u njegovom vlastitom umu, ve� dijeljenjem, iz pojedina�nih vizija robova koji su sanjali o slobodi. Bez pojedina�nih vizija slobode, Brownova vizija ne bi postojala. Osje�aj zajedni�ke vizije robovima je davao hrabrost u borbi... ginuli su �rtvuju�i svoje �ivote ne za Browna ve� za viziju slobode.
SISTEMSKO RAZMIŠLJANJE
U listopadu 1994. godine, Brian Dumaine je u �asopisu Fortune Petera Sengea nazvao "Mr. Learning Organization." Zašto se baš Senge spominje kao "intelektualni i duhovni predvodnik" znanstvenog polja kojeg su obilje�ili i mnogi drugi autori? Vjerojatni razlog za takve procjene je Sengeov doprinos u smislu pridodavanja originalne i mo�ne paradigme pod nazivom "sistemsko razmišljanje" korpusu znanja menad�menta. Ta se paradigma temelji na primatu cjeline nad dijelovima - antitezi tradicionalnog koncepta u�enja u zapadnja�kim kulturama.
�ovje�anstvo je napredovalo kroz povijest, svladavalo fizi�ki svijet i razvijalo znanost korištenjem metode analize za razumijevanje i izu�avanje problema. Metoda analize pretpostavlja rastavljanje problema na sastavne dijelove, prou�avanje tih dijelova i na temelju toga donošenje zaklju�aka o funkcioniranju cjeline. Prema Sengeu, takav linearan i mehanicisti�ki na�in gledanja postaje sve neefektivniji u rješavanju kompleksnih problema današnjice zato što kompleksne probleme obilje�ava nelinearna uzro�na povezanost.
Organizacija koja u�i, napisao: Kai Larsen et al.
© Kai Larsen, 1996 For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Kai Larsen.
Uredio: Marko Lu�i�
Komentar
Komentar
Nata�a Rup�i�Dvadeseto stolje�e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menad�erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Po�etkom prošloga stolje�a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menad�ment, nakon �ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost