Svaki od navedenih modela obuhvaća dinamiku različitih sistema različitog ponašanja, poluga, principa i drugo. Npr. igre Boom&Bust i Beer Distribution bave se dinamikom poslovnih procesa. Fish Banks se pak temelji na arhetipu "tragedije zajedničkog dobra." U igri Stratagem, igrači donose odluke o investiranju i potrošnji koje dovode do različitih kratkoročnih i dugoročnih rezultata poslovanja.

Cilj svake od ovih igara je dostizanje razumijevanja sistema u kojem se djeluje i kojim se upravlja, učenje na poukama o načinu unapređenja sistema ili izbjegavanja problema inherentnih sistemu, odnosno strukturi sistema. Temeljna poruka koja se provlači kroz modele i igre je da struktura determinira ponašanje sistema i da ljudi, uz pomoć modela i igara, mogu bolje razumjeti ponašanje promatranog sistema i shodno tome, uspješno intervenirati.


ZAKLJUČAK

Koncepcija "učeće organizacije" razvijena je na temelju ideja istaknutih znanstvenika organizacijskog razvoja i dinamike sistema. Doprinos organizacijskog razvoja konceptu "učeće organizacije" uočava se u isticanje ljudske dimenzije organizacije i naglasku na važnost ljudi. Discipline opisane u ovom članku razlikuju se od tradicionalnog menadžerskog pristupa po tome što su u prvom redu "...'osobne' discipline. Svaka od njih bavi se našim načinom razmišljanja, aspiracijama, odnosima i učenjem." (Senge, 1990.)

Autori ovog rada koncept "učeće organizacije" smještaju u okvir rastućeg polja organizacijskog razvoja. Prema našim saznanjima, organizacija koja bi u potpunosti nosila karakteristike "učeće organizacije" još uvijek ne postoji. No, činjenica je da najuspješnije organizacije svijeta ulažu velike napore u implementaciju ovog koncepta u nastojanju postizanja održive konkurentnosti.

 

Komentar

Nataša Rupčić

Dvadeseto stoljeće obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadžerima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Početkom prošloga stoljeća dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadžment, nakon čega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...