Suprotno navedenom, kod cirkularne kauzalnosti varijable stalno mijenjaju uloge: sad su uzrok i odmah zatim posljedica u odnosu na drugu varijablu. Današnjim kompleksnim svijetom dominira cirkularna kauzalnost, istinske egzogene sile veoma su rijetke. Primjer iz ekonomije: stanje gospodarstva utjeďż˝e na nezaposlenost koje zatim djeluje na stanje gospodarstva. Svijet u kojem ďż˝ivimo sve je više povezan, endogene kauzalne povratne veze determiniraju ponašanje vaďż˝nih varijabli društvenog i gospodarskog sistema.

Prema tome, današnja fragmentacija znaďż˝ajna je kulturalna disfunkcija društva. (Kofman i Senge) Razumijevanje izvora i rješenja modernih problema zahtijeva napuštanje linearnog i mehanicistiďż˝kog naďż˝ina razmišljanja i njegovu zamjenu ne-linearnim i organskim razmišljanjem poznatijim pod nazivom sistemsko razmišljanje: naďż˝inom razmišljanja koje daje primat cjelini u odnosu na dijelove.


Primat cjeline

David Bohm usporeďż˝uje pokušaje kojima se cjelina nastoji objasniti spajanjem dijelova sa pokušajem ponovnog sastavljanja razbijenog ogledala... i tvrdi da je to jednostavno neizvediv podvig.

Kofman i Senge o tome govore: "...inherentna karakteristika sistema je da on ne moďż˝e biti shvaďż˝en kao funkcija njegovih izoliranih komponenti. Prvo, ponašanje sistema nije ovisno o funkcioniranju njegovih dijelova veďż˝ o meďż˝usobnim interakcijama dijelova. Drugo, da bi razumjeli sistem moramo razumjeti naďż˝in na koji se on uklapa u sistem višega reda. Treďż˝e i najvaďż˝nije, komponente se ne bi smjelo promatrati kao elementarne dijelove. Definiranje komponenti u cijelosti ovisi o promatranoj perspektivi i svrsi što znaďż˝i da "dio" nije intrinziďż˝na karakteristika "stvarnog" koje promatramo."

U svojoj knjizi Peta disciplina Senge je identificirao nesposobnosti za uďż˝enje koje onemoguďż˝avaju sistemsko razmišljanje:
1. "moj poloďż˝aj – to sam ja";
2. "neprijatelj je negdje vani";
3. "iluzija preuzimanja odgovornosti";
4. "fiksiranje na doga�aje";
5. "parabola o kuhanoj �abi";
6. "privid u�enja iz iskustva";

Komentar

Nata�a Rup�i�

Dvadeseto stoljeďż˝e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadďż˝erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Poďż˝etkom prošloga stoljeďż˝a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadďż˝ment, nakon ďż˝ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...