Iako svaki od navedenih obrazaca prenosi nedvojbenu poruku i pokazuje na�in na koji tradicionalno razmišljanje potkopava istinsko u�enje, na primjeru obrasca "fiksiranje na doga�aje" pokazati �e se njihovo funkcioniranje u praksi. Prema Sengeu, fragmentacija prisiljava ljude da se fokusiraju na izolirane doga�aje u procesu razumijevanja uzoraka ponašanja kojima objašnjavaju doga�aje iz prošlosti ili predvi�aju doga�aje u budu�nosti. Takav pristup �esto se koristi u statisti�koj analizi i ekonometriji. No, svijet ne funkcionira na opisani na�in: doga�aji ne determiniraju ponašanje ve� upravo suprotno, posljedica su odre�enog ponašanja. Interakcije izme�u elemenata sistema odre�uju ponašanje u stvarnosti.
Sistemi => Obrasci ponašanja => Doga�aji
(obrasci odnosa)
Statisti�ki modeli su uspješni jedino u pojašnjavanju prošlosti i u predvi�anju budu�ih trendova onda i samo onda ako model prošlosti koji slu�i kao baza za ekstrapolaciju trenda nije do�ivio zna�ajnije promjene. Suprotno tome, ako su komponente modeliranog sistema do�ivjele promjene, rezultati postaju neupotrebljivi sve dok se novi model ne izgradi. Rješavanje problema oslanjanjem na prošle doga�aje zbog toga predstavlja u najboljem slu�aju reaktivni pristup.
S druge strane, modeliranje sistema predstavlja fundamentalno druga�iji pristup. Ponašanje se promatra u kontekstu strukture sistema i odnosa njegovih elemenata koji se zatim mogu umjetno mijenjati. Uz pomo� simulacije tako mo�emo promatrati da li promjene rezultiraju �eljenim ponašanjem. Slijedom navedenog, sistemsko razmišljanje i modeliranje zajedno �ine instrument generativnog, a ne adaptivnog u�enja.
Prema Sengeu: "...generativno u�enje ne mo�e se ostvariti u organizaciji ako pojedinci u njoj razmišljaju u okvirima kratkoro�nih doga�aja. Fokusiramo li se na doga�aje, najbolje što mo�emo u�initi je predvidjeti nove doga�aje u svrhu optimalnog prilago�avanja. Na�alost, na taj na�in ne mo�emo u�iti u svrhu kreiranja."
Organizacija koja u�i, napisao: Kai Larsen et al.
© Kai Larsen, 1996 For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Kai Larsen.
Uredio: Marko Lu�i�
Dvadeseto stolje�e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menad�erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Po�etkom prošloga stolje�a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menad�ment, nakon �ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost