Peta disciplina, Metanoia

Sistemsko razmišljanje predstavlja značajni prodor u načinu razmišljanja ljudi koji zahtjeva prihvaćanje nove paradigme. Iako "učeća organizacija" u stvarnosti ne postoji, moguće je artikulirati kako bi ona u stvarnosti mogla izgledati. U tom kontekstu "učeća organizacija" bi bila entitet u kojoj bi zaposlenici "...zaista voljeli raditi i koja bi bila uspješna u svijetu rastuće međuovisnosti i promjene." (Kofman i Senge, 1993.)

Prema Sengeu, sistemsko razmišljanje je ključna disciplina učeće organizacije jer zahtijeva novu percepciju pojedinca i njegove uloge u svijetu: "...promjena načina razmišljanja u temeljima je učeće organizacije...tom promjenom pojedinac se više ne vidi odvojenim već povezanim sa svijetom, problemi sa kojima se borimo nisu prouzročeni 'negdje vani' već su produkt našeg vlastitog razmišljanja i djelovanja. Učeća organizacija je mjesto na kojem pojedinci kontinuirano otkrivaju način kojim sami stvaraju i mijenjaju realnost..."

Sistemsko razmišljanje zahtijeva od praktičara:
-usvajanje vještina i alata sistemskog razmišljanja;
-doživotnu posvećenost;
-sudjelovanje većeg broja članova organizacije;
-stvaranje tzv. "zajednice posvećenih";

 

Vještine i alati sistemskog razmišljanja

Identifikacija kauzalnih krugova ili "krugova povratne veze" u temeljima je sistemskog razmišljanja. Ti krugovi po svojim obilježjima mogu biti:
-pojačavajući;
-uravnotežujući;
-sadržavati kašnjenja;

Komentar

Nataša Rupčić

Dvadeseto stoljeće obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadžerima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Početkom prošloga stoljeća dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadžment, nakon čega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...