Peta disciplina, Metanoia

Sistemsko razmišljanje predstavlja znaďż˝ajni prodor u naďż˝inu razmišljanja ljudi koji zahtjeva prihvaďż˝anje nove paradigme. Iako "uďż˝eďż˝a organizacija" u stvarnosti ne postoji, moguďż˝e je artikulirati kako bi ona u stvarnosti mogla izgledati. U tom kontekstu "uďż˝eďż˝a organizacija" bi bila entitet u kojoj bi zaposlenici "...zaista voljeli raditi i koja bi bila uspješna u svijetu rastuďż˝e meďż˝uovisnosti i promjene." (Kofman i Senge, 1993.)

Prema Sengeu, sistemsko razmišljanje je kljuďż˝na disciplina uďż˝eďż˝e organizacije jer zahtijeva novu percepciju pojedinca i njegove uloge u svijetu: "...promjena naďż˝ina razmišljanja u temeljima je uďż˝eďż˝e organizacije...tom promjenom pojedinac se više ne vidi odvojenim veďż˝ povezanim sa svijetom, problemi sa kojima se borimo nisu prouzroďż˝eni 'negdje vani' veďż˝ su produkt našeg vlastitog razmišljanja i djelovanja. Uďż˝eďż˝a organizacija je mjesto na kojem pojedinci kontinuirano otkrivaju naďż˝in kojim sami stvaraju i mijenjaju realnost..."

Sistemsko razmišljanje zahtijeva od praktiďż˝ara:
-usvajanje vještina i alata sistemskog razmišljanja;
-do�ivotnu posve�enost;
-sudjelovanje ve�eg broja �lanova organizacije;
-stvaranje tzv. "zajednice posve�enih";

 

Vještine i alati sistemskog razmišljanja

Identifikacija kauzalnih krugova ili "krugova povratne veze" u temeljima je sistemskog razmišljanja. Ti krugovi po svojim obiljeďż˝jima mogu biti:
-poja�avaju�i;
-uravnote�uju�i;
-sadrďż˝avati kašnjenja;

Komentar

Nata�a Rup�i�

Dvadeseto stoljeďż˝e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadďż˝erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Poďż˝etkom prošloga stoljeďż˝a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadďż˝ment, nakon ďż˝ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...