Prije nego li započnemo sa pojašnjavanjem ovih termina, proučimo slijedeća dva primjera "pogrešnog" ili nekompletnog razmišljanja koje u razmatranje uzima samo parcijalne odnose među elementima sistema.

Prvi primjer se odnosi na unilateralnu percepciju utrke u naoružavanju. Dijagram prikazuje logiku i razloge za povećanu proizvodnju oružja u Americi sa stanovišta Amerikanca:

ORUŽJE U SVIJETU => PRIJETNJA SADu => POTREBA ZA ORUŽJEM U SADu

Dijagram se može čitati na sljedeći način: Što se u svijetu proizvodi više oružja, to je veća prijetnja SADu i stoga veća potreba SADa da investira u povećanje svojeg arsenala oružja kako bi se mogli uspješno obraniti od stranih agresora. Takav ne-sistemski pristup sugerira da je politika stalnog povećanja oružanog arsenala u SADu defanzivni odgovor na prijetnje drugih nacija i država. Osnovna misao koja prati ovu politiku je: "...kada bi samo druge države smanjile količinu oružja u svome posjedu, isto bi učinile i SAD."

Drugi primjer prikazuje funkcioniranje jednostavnog mehanizma klima-uređaja kojim se koristimo za korigiranje sobne temperature tijekom ljetnih mjeseci:

TEMPERATURA => UKLJUČIVANJE KLIMA  => TEMPERATURA:
VISOKA                            UREĐAJA                    NIŽA OD POČETNE

Dinamika hladnog rata ili ekstremno niske temperature u npr. kinu tijekom ljeta pokazuju nam da korištenjem gornjih dijagrama uviđamo samo dio stvarnosti. Zamolimo li neku osobu da nam pomogne u pojašnjavanju cjeline događanja, mnogi će nacrtati neki drugi parcijalni dijagram, namjesto nadopune prvog. Sistemski mislioci tijekom vremena razvijaju sposobnost prikazivanja svih odnosa unutar cjeline sistema na jednom dijagramu.