Prije nego li zapo�nemo sa pojašnjavanjem ovih termina, prou�imo slijede�a dva primjera "pogrešnog" ili nekompletnog razmišljanja koje u razmatranje uzima samo parcijalne odnose me�u elementima sistema.
Prvi primjer se odnosi na unilateralnu percepciju utrke u naoru�avanju. Dijagram prikazuje logiku i razloge za pove�anu proizvodnju oru�ja u Americi sa stanovišta Amerikanca:
ORU�JE U SVIJETU => PRIJETNJA SADu => POTREBA ZA ORU�JEM U SADu
Dijagram se mo�e �itati na sljede�i na�in: Što se u svijetu proizvodi više oru�ja, to je ve�a prijetnja SADu i stoga ve�a potreba SADa da investira u pove�anje svojeg arsenala oru�ja kako bi se mogli uspješno obraniti od stranih agresora. Takav ne-sistemski pristup sugerira da je politika stalnog pove�anja oru�anog arsenala u SADu defanzivni odgovor na prijetnje drugih nacija i dr�ava. Osnovna misao koja prati ovu politiku je: "...kada bi samo druge dr�ave smanjile koli�inu oru�ja u svome posjedu, isto bi u�inile i SAD."
Drugi primjer prikazuje funkcioniranje jednostavnog mehanizma klima-ure�aja kojim se koristimo za korigiranje sobne temperature tijekom ljetnih mjeseci:
TEMPERATURA => UKLJU�IVANJE KLIMA => TEMPERATURA:
VISOKA URE�AJA NI�A OD PO�ETNE
Dinamika hladnog rata ili ekstremno niske temperature u npr. kinu tijekom ljeta pokazuju nam da korištenjem gornjih dijagrama uvi�amo samo dio stvarnosti. Zamolimo li neku osobu da nam pomogne u pojašnjavanju cjeline doga�anja, mnogi �e nacrtati neki drugi parcijalni dijagram, namjesto nadopune prvog. Sistemski mislioci tijekom vremena razvijaju sposobnost prikazivanja svih odnosa unutar cjeline sistema na jednom dijagramu.
Organizacija koja u�i, napisao: Kai Larsen et al.
© Kai Larsen, 1996 For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Kai Larsen.
Uredio: Marko Lu�i�
Dvadeseto stolje�e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menad�erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Po�etkom prošloga stolje�a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menad�ment, nakon �ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost