Poja�avaju�a povratna veza

Utrka u naoru�avanju primjer je poja�avaju�e (pozitivne) povratne veze. Pove�anje arsenala oru�ja drugih dr�ava utje�e na pove�anje arsenala SADa koje u isto vrijeme utje�e na pove�anje arsenala drugih dr�ava. Jedna pojava poja�ava drugu.

Iako se poja�avaju�a povratna veza obi�no smatra "pozitivnom", takvom obilje�avanju ne smiju se pripisivati vrijednosne procjene. To jednostavno zna�i da promjena jednog dijela sistema uzrokuje promjenu drugog dijela sistema koji za uzvrat poja�ava promjenu prvog. Va�no je naglasiti da proces ne mora uvijek imati tendenciju rasta. Npr., reduciranje oru�anog arsenala inozemnih dr�ava vjerojatno bi uzrokovao redukciju arsenala SADa i dalje redukciju arsenala drugih dr�ava. (obzirom se prijetnja SADa smanjuje). Poja�avaju�a povratna sprega vodi do eksponencijalnog rasta ili pada neke pojave.


Uravnote�uju�a povratna veza

Regulacija sobne temperature primjer je uravnote�uju�e (negativne ili kontrolne) povratne veze. U ovom slu�aju, promjena jednog dijela sistema uzrokuje promjenu drugog dijela sistema koji za uzvrat djeluje na promjenu prvog ali u suprotnom smjeru.

U slu�aju kada je percipirani jaz pozitivan, (trenutna sobna temperatura viša od �eljene), klima ure�aj sna�nije hladi zrak �ime reducira veli�inu jaza. Opisana veza se naziva uravnote�uju�a iz razloga što ve�i ispravak uzrokuje smanjenje (a ne pove�anje!) jaza. Poluga sistema je u ovom slu�aju �eljena razine sobne temperature.


Kašnjenja

Vrijeme je sljede�i �imbenik koji obi�no "prevari" osobu nerazvijenih sposobnosti sistemskog razmišljanja. Npr., obzirom da je potrebno vrijeme za proizvodnju i pove�anje arsenala oru�ja drugih zemalja, Amerikanac �e taj proces vrlo teško percipirati kao odgovor na pove�anje arsenala SADa... mnogo je vjerojatnije da �e ga percipirati kao autonomnu agresivnu inicijativu.

Komentar

Nata�a Rup�i�

Dvadeseto stolje�e obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menad�erima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Po�etkom prošloga stolje�a dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menad�ment, nakon �ega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...