Pojačavajuća povratna veza

Utrka u naoružavanju primjer je pojačavajuće (pozitivne) povratne veze. Povećanje arsenala oružja drugih država utječe na povećanje arsenala SADa koje u isto vrijeme utječe na povećanje arsenala drugih država. Jedna pojava pojačava drugu.

Iako se pojačavajuća povratna veza obično smatra "pozitivnom", takvom obilježavanju ne smiju se pripisivati vrijednosne procjene. To jednostavno znači da promjena jednog dijela sistema uzrokuje promjenu drugog dijela sistema koji za uzvrat pojačava promjenu prvog. Važno je naglasiti da proces ne mora uvijek imati tendenciju rasta. Npr., reduciranje oružanog arsenala inozemnih država vjerojatno bi uzrokovao redukciju arsenala SADa i dalje redukciju arsenala drugih država. (obzirom se prijetnja SADa smanjuje). Pojačavajuća povratna sprega vodi do eksponencijalnog rasta ili pada neke pojave.


Uravnotežujuća povratna veza

Regulacija sobne temperature primjer je uravnotežujuće (negativne ili kontrolne) povratne veze. U ovom slučaju, promjena jednog dijela sistema uzrokuje promjenu drugog dijela sistema koji za uzvrat djeluje na promjenu prvog ali u suprotnom smjeru.

U slučaju kada je percipirani jaz pozitivan, (trenutna sobna temperatura viša od željene), klima uređaj snažnije hladi zrak čime reducira veličinu jaza. Opisana veza se naziva uravnotežujuća iz razloga što veći ispravak uzrokuje smanjenje (a ne povećanje!) jaza. Poluga sistema je u ovom slučaju željena razine sobne temperature.


Kašnjenja

Vrijeme je sljedeći čimbenik koji obično "prevari" osobu nerazvijenih sposobnosti sistemskog razmišljanja. Npr., obzirom da je potrebno vrijeme za proizvodnju i povećanje arsenala oružja drugih zemalja, Amerikanac će taj proces vrlo teško percipirati kao odgovor na povećanje arsenala SADa... mnogo je vjerojatnije da će ga percipirati kao autonomnu agresivnu inicijativu.

Komentar

Nataša Rupčić

Dvadeseto stoljeće obilovalo je pristupima i teorijama o upravljanju organizacijama koje su menadžerima nudile tzv. "tajnu uspjeha." Početkom prošloga stoljeća dominantna teorija bila je Taylorov znanstveni menadžment, nakon čega je tridesetih godina slijedio tzv. Pokret ljudskih odnosa. Šezdesetih godina pojavila se tzv. kontingencijska teorija. Zaostajanje u konkurentnost

pročitaj...