Integracija "mekanih" alata i metoda učeće organizacije (komunikacija, otvorenost, iskrenost, vjerodostojnost) sa tradicionalnim, "tvrdim" metodama (servis i održavanje, benchmarking) pokazala se je uspješnom u poboljšavanju performansi poslovanja.

"...kroz koncepciju učeće organizacije spoznali smo potpuno nove metode i alate. Ljudi više nisu mogli govoriti: "Hej, pa ovo smo već pokušali" zato što su sve aktivnosti predstavljale apsolutnu novinu."


Difuzija vizije

Uprava je zatražilo od vođe organizacijskog učenja da razmisli o primjeni metoda i alata učeće organizacije na konkretne poslovne probleme. U isto su vrijeme pokrenuli PLST u želji da unaprijede proces lansiranja novih proizvoda na tržište. PLST je tako postao prototip koji je vođi organizacijskog učenja poslužio za razvoj procesa učenja unutar EFHDa.

Nakon pomnih istraživanja različitih metoda i alata učeće organizacije, vođa organizacijskog učenja je izabrao one koje je smatrao najkorisnijima za EFHD. Nakon eksperimentiranja, uočio je da su heksagoni, dijagrami kauzalnih krugova, sistemski arhetipovi, vizija i scenarij planiranje primjereni EFHDu. Organizirao je i neformalne sastanke na kojima je alate koristio za rješavanje konkretnih problema. Razvio je i posebnu strategiju za održavanje sastanaka (koja je, kasnije se to pokazalo, postala osnova timskog učenja u EFHDu):

1.izabrao bi se operativni problem i po njemu definirala tema pod kojom će tim zajednički učiti;
2.na sastanke su pozivane sve osobe u doticaju sa izbranim problemom. Uvijek se nastojala održavati različitost tima... u skladu sa željama Uprave, prisustvovanje tim sastancima je bilo dobrovoljno;
3.izabrane teme su razmatrane, te su utvrđene odgovarajuće akcije korištenjem metoda i alata koje je izabrao vođa organizacijskog učenja;