Na�alost, dotrajala mehanicisti�ka paradigma lidere i menad�ere još uvijek dr�i u �vrstom zagrljaju. Klasi�ni materijalizam kategorije poput istine, ljubavi i dubokog poštovanja još uvijek smatra neznanstvenima pa im zbog toga ne pridaje pa�nju. Radije se bavi brojevima i matemati�ko-statisti�kim modelima koji odaju dojam znanstvenosti iako, naravno, više-manje ne koriste ni�emu osim elementarno-operativnim segmentima poslovanja.
ML: Na koji na�in, primjerice, uvo�enje istine i dubokog poštovanja u kulturu neke organizacije mo�e unaprijediti performanse?
JH: Zamisli organizaciju u kojoj su me�uljudski odnosi na niskoj razini. Ljudi u upravi i menad�erskom timu ne poštuju i teško podnose jedni druge. U realnom svijetu u kojem organizacija egzistira dogodi se neka promjena. Informacija o toj promjeni prenosi se potom kroz strukturu organizacije od najni�ih hijerarhijskih razina prema gore. Me�utim, u tom procesu ubrzo se po�inju doga�ati svakojake �udne stvari: iznenada, mnogo manje va�nim postaje sadr�aj, "što je re�eno", a mnogo više "tko je što rekao", kakav je status osobe koja prenosi informaciju, s kim je dobra, a s kim nije. Uslijed politi�kih igara sadr�aj se po putu izvitoperi, a vrlo �esto i potpuno izgubi. Slijedom toga, pravovremena reakcija izostaje. A kada nema pravovremene reakcije, prije ili poslije do�i �e do problema.
U kontekstu navedenog zaklju�ujem da je istina klju�na kategorija za opstojnost svakog sustava, mnogo va�nija od kapitala, rada, strategije i bilo �ega drugoga. Kad je sustav u istini, sve drugo rješava se samo od sebe, prirodnim putem. Svaka odluka automatski je optimalna u odre�enoj situaciji i vremenskom trenutku.
Me�utim, do istinske istine ne dolazi se lako. Ona se obi�no jako dobro skriva pod plaštevima uvjetovanog razmišljanja, subjektivnih mentalnih modela i ljudskog ega. Kao što smo to prije rekli, uvjetovana je liderovom kvalitetom svijesti. Stoga bi lideri i menad�eri ve�inu svoga vremena trebali posvetiti traganju za istinom pomo�u iskrenog dijaloga na svim razinama organizacijske strukture. A to nije jednostavno �initi. Mnogo je lakše baviti se nekakvim tablicama i potom se hvaliti nebitnim zaklju�cima.
Primjerice, zamisli situaciju u kojoj svi "vide" nešto što predsjednik uprave ne vidi ili ne �eli vidjeti. Tko �e mu re�i istinu u lice? Tko je taj koji �e re�i: "�ovje�e, ne radimo dobro. Nastavimo li ovim putem, idemo u propast!" Mo�e li predsjednik primiti negativni feedback? Kako �e njegov ego reagirati na istinu? To su klju�na pitanje, a ne financije i ra�unovodstvo'!
Me�utim, nikada ne smijemo zaboraviti da se do istinske istine, jedne i nepromjenjive, uvijek dolazi razmatranjem pojedina�nih subjektivnih istina, pa u skladu s time navedeni obrazac mo�emo promatrati i iz druge perspektive. Mo�da predsjednik uprave jedini "vidi" ispravno? Mo�da vidi nešto što drugi ne vide? Mo�da se baš treba oduprijeti uvjetovanim perspektivama podre�enih kako bi odveo sustav u pravom smjeru?
Dakle, osobno smatram da bi traganje za istinskom istinom putem iskrenog dijaloga u kojem se razmatraju pojedina�ne uvjetovane istine trebalo prometnuti u temeljnu aktivnost lidera i menad�era. Sve ostalo je sekundarno. To�ka. Nema dalje.
ML: Sla�em se u potpunosti. Kada bi sva izdanja qLifea trebalo svesti na jednu jedinu re�enicu, nema sumnje da bismo se odlu�ili za ovu: "Traganje za istinom u organizaciji putem iskrenog dijaloga temeljna je djelatnost lidera i menad�era!"
JH: Srce me boli što se i dalje susre�em s nerazumijevanjem. I to veoma �esto. Istina, kao temeljna ljudska vrijednost i duhovna kategorija, nevjerojatno je va�na!