qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No.19: DUHOVNOST U POSLOVANJU

Članak: Duhovni sklad, Borna Bebek, Ivan Ga�par

download PDF

Duhovni sklad

Borna Bebek, Ivan Ga�par Borna Bebek, doktor znanosti, direktor poslijediplomskog programa Vodstvo i profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb, gostuju�i predava� na sveu�ilištima Varšava, Berkley, Shangai, Stocholm, Ciudad de Mexico, Oxford i Washington. Autor je više znanstvenih (The Third City, Reinventing the firm and the governement agency) i misti�no-putopisnih knjiga (Santhana, te u koautorstvu sa �eljkom Malnarom U potrazi za staklenim gradom). �lan je  Društva knji�evnika Hrvatske i Engleske, te Visokog stola Christ Church College u Oxfordu.

Ivan Gašpar, asistent na katedri za Organizaciju i menad�ment, završio poslijediplomski specijalisti�ki studij Vodstvo na temu "Sistemsko vodstvo". S prof. Bebeom sudjeluje u nastavi kolegija Vodstvo, Poslovna etika, Metodika projektiranja organizacije, Business Ethics i Methodology of Organizatiojnal Design. Trenutno završava doktorski studij.


O duhovnoj harmoniji ili duhovnom skladu govorimo kada subjekt iskustveno osje�a jednotu tj. da je "jedno s okru�enjem", kako iznutra tako i izvana, afirmativno prihva�aju�i sve što mu jest, ali i sve što mu nije poznato.

U dijalogu "Timej" Platon piše o ljepoti koja s vremenom ne blijedi i ljubavi koja nije ograni�ena �udnjom. O harmoniji koja ujedinjuje. Immanuel Kant, drugi veliki filozof, "posudio" je od Platona inspiraciju i strahopoštovanje koji se bude dok promatra planinske vrhove i jezera. Posu�uju�i od Boga �aroliju, promatraju�i i upijaju�i ljepotu, ne nanosimo štetu prekrasnom krajoliku. "Najbolje što u ovom �ivotu mo�emo �initi", piše Platon, "promatranje je sjena sjenki koje nas podsje�aju na vje�nu ljepotu što izvire iznutra. Tek pošto neustrašivo zakora�imo u vodu, o�i (širom zatvorene) kona�no se otvaraju, a stvarnost se prikazuje u svjetlu vje�nosti."

"Upravo bi tako mogla nastati umjetnost - najbr�eg i najdjelotvornijeg preobra�enja duše. Ne radi se o umjetnosti stvaranja vizija u duši, ve� o pretpostavci da vizije tamo ve� postoje samo nisu ispravno usmjerene odnosno ne gledaju tamo gdje bi trebale." - Republika 518 d

Transformacijska iskustva �ešï¿½a su u djetinjstvu, a kada nam se jave u zreloj dobi, poput svojevrsnog "povratnog trka" mogu nas vratiti u djetinjstvo. U kontekstu liderstva, bitno je osvijestiti takve trenutke. U�imo o tome kako �emo to ostvariti; na sebi i drugima vje�bamo "tr�ati unatrag".

Opisani susreti s unutarnje-vanjskom harmonijom doga�aju se bez iznimke svakom �ovjeku: kamiond�ijama, in�enjerima, policajcima, herojima i obi�nim gra�anima. Još je bitno naglasiti da su iznena�uju�e sli�ni. U�e�i o tome kako ih primijetiti - u sebi i drugdje - �inimo ih postojanima. Rije�ju, osvještavamo se.

Duhovna harmonija je stanje koje cjelovitu stvarnost �ini "stvarnošï¿½u na dohvat ruke". A ta je stvarnost sadr�ana, odnosno sadr�i dvije vrste ljubavi, odnosno dvije vrste vjere.

Prva je tzv. ekskluzivna ljubav usmjerena u jednom pravcu. Takva je, primjerice, moja ljubav prema Jane Costello. Me�utim, postoji i op�enita ljubav - ne nu�no i manje dobra - prema svim muškarcima i �enama. Takvu ljubav prema svim bi�ima obi�no nazivamo dobrom voljom kojom opisujem osje�aje op�e prijateljske naklonosti prema svim poznatim i nepoznatim bi�ima.

Sli�no tome postoje i dvije vrste vjere. Prva se odnosi na specifi�no vjerovanje koje uobi�ajeno nazivamo vjerom. Druga se odnosi na manje specifi�na vjerovanja koja uobi�ajeno nazivamo druga�ijim imenom jer su dovoljno razli�ita da bi imala vlastiti naziv: nadanja.

Dakle, s jedne strane imamo ljubav i dobru volju, a s druge vjeru i nadanja. One se, naravno, me�usobno pro�imaju tako da svaka sadr�i ostale tri kategorije. A kada se sve �etiri isprepletu na odgovaraju�i na�in, stvaraju �aroliju u pozadini inspirativne poezije, avanture i velikih otkri�a u medicini, biologiji ili na bilo kojem drugom podru�ju. Svaki inspirativni iskorak proizlazi iz �udesne mješavine dvije vrste ljubavi i dvije vrste vjerovanja.

Ljubav

Ljubav nalikuje konjima, crnom i bijelom, koji vuku ljubavnike u razli�itom smjeru. Ona uistinu postaje Ljubav kada do�e do spoja - savršenog spoja - ljudske kontrole i bo�anskog ludila pa se u takvim slu�ajevima duše ljubavnika nakon smrti vra�aju u raj. - Platon, ''Fedar''

Ili u romanti�nom kontekstu:

�eliš muškarca koji �e te voditi po pla�i i rukom ti prekriti o�i kako bi osjetila pijesak pod stopalima. �eliš nekoga da te zorom budi gore�i od �elje da s tobom razgovara jer ne mo�e više ni sekunde �ekati da �uje što �eš mu re�i. Jesam li u pravu? – iz filma ''Odbjegla nevjesta'' Garryja Marshalla (Richard Gere u obra�anju Juliji Roberts).

Ljubav je apsolutno dobro. Radi se istovremeno o potrazi i odgovoru na �ovjekovo i svekoliko postojanje. Ponekad se osje�amo nesigurnima i ranjivima, a ponekad ispunjenima. U nedostatku ljubavi bespomo�nost, usamljenost i strah od smrti sigurno �e prevladati. Me�utim, �ovjek je sposoban nadja�ati te osje�aje povezivanjem.

Ljubav se odnosi na stvaranje i prihva�anje sklada. Istinska je ljubav cjelovita što zna�i da uklju�uje sve aspekte. Ljubav je sve ili je ništa. Neki smatraju da brak nije brak ako ne uklju�uje romanti�nu, duhovnu i bri�nu dimenziju ljubavi.

U kontekstu liderstva, ljubav ne mo�e biti ljubav ako ne obuhvati sve što postoji. Lider omogu�ava, sebi i drugima, da se svi aspekti ljubavi prona�u na jednom mjestu. Ljubav je sve, ili nije ništa. Rije�ima Aristotela "...istinsko liderstvo odnosi se na unutarnje i izvanjsko prihva�anje sljedbenika, ali i njihovo dobrovoljno prihva�anje i lidera i svoje uloge sljedbenika". �ak je i Niccolò Machiavelli, otac politi�ke teorije zasnovane na mo�i, pisao o tome kako "su najbolji lideri oni koje - osim svega drugoga - narod voli". Potom je zaklju�io da je vrlo teško istovremeno biti dobrim liderom i voljenom osobom. "Me�utim", ka�e on, "vrijedi se potruditi u tom smislu." Osobno smatram da treba i više nego samo pokušavati - jednostavno to treba napraviti.

Elementi ljubavi koji �ine cjelinu jesu:
- humanost (caritas)
- duhovnost (agape)
- emocije (philia)
- erotika (eros)

Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna