Ljudska svrha i polje budu�nosti

Peter Senge, C.O. Scharmer, J. Jaworski, B. Flowers Peter M. Senge, profesor na MIT Sloan School of management, predsjednik društva za organizacijsko uďż˝enje - SoL, autor kapitalnog djela Peta disciplina, osoba koju struďż˝na javnost drďż˝i "jednim od petorice najutjecajnijih ljudi u povijesti menadďż˝menta".

C. Otto Scharmer, redoviti profesor na MIT Sloan School of Management, i izvanredni profesor pri Center for Innovation and Knowledge Reserch, Helsinki. Suosnivaďż˝ je SoLa, Društva za organizacijsko uďż˝enje, ELIASa, programa za razvoj liderstva pri UN Global Compact i autor knjige Theory U: Leading from the Emerging Future.

Joseph Jaworski, predsjednik uprave ugledne savjetni�ke ku�e Generon Consulting, suosniva� Global Leadership Initiative, osniva� The American Leadership Forum, autor bestselera Synchronicity: The Inner Path of Leadership

Betty Sue Flowers, suradnik Instituta IC2, pjesnik, urednik i poslovni savjetnik. Betty je u svojoj karijeri suraďż˝ivala s vodeďż˝im organizacijama i institucijama kao što su npr. NASA, General Motors, Shell, Svjetsko poslovno vijeďż˝e na izradi scenarija za potrebe strateškog planiranja.

Na poďż˝etku ovog teksta pozivam vas da se prisjetite neke situacije kojom su dominirali strah ili zabrinutost. U takvim trenucima, naše su reakcije preteďż˝no instinktivne prirode. Ponašanje nam se svodi na reakciju borba ili bijeg, koja se temelji na tzv. reptilskim obiljeďż˝jima uma. Sliďż˝no je i s reakcijama ljudskih grupa i timova. U situacijama kada se uvjeti i okolnosti dramatiďż˝no promijene, organizacije obiďż˝no nastavljaju reagirati kao i uvijek do tada, voďż˝ene reaktivnim preslikavanjem ustaljenog naďż˝ina razmišljanja (mentalnih modela, op. ur.), sagledavajuďż˝i svijet iz poznate perspektive i u poznatim okvirima unutar kojih se udobno osjeďż˝aju. Njihovo djelovanje primarno je usmjereno na obranu vlastitih interesa.

Prilikom reaktivnog djelovanja, naše se akcije gotovo uvijek temelje na starim navikama kojima uďż˝vršďż˝ujemo stare mentalne modele. A kada tako funkcioniramo, u najboljem sluďż˝aju poboljšavamo tradicionalni naďż˝in rada, ostajuďż˝i sigurni u ďż˝ahuri vlastitog svjetonazora i izolirani od šireg svijeta.

Sreďż˝om, reaktivno razmišljanje, voďż˝enje i postupanje nisu jedini pristup djelovanju. Poďż˝etkom 2000-ih poďż˝eli smo intervjuirati vodeďż˝e svjetske znanstvenike, lidere, menadďż˝ere, poduzetnike i društvene aktiviste. U 150 intervjua istraďż˝ivali smo kljuďż˝na pitanja povezana s radom tih ljudi. Primjerice, u razgovoru s poduzetnicima pokušali smo dokuďż˝iti na koji se naďż˝in nove ideje i intuitivno znanje pretvaraju u opipljivu stvarnost. Dijalozi su razotkrili jedan drugaďż˝iji naďż˝in spoznaje koja se primarno ne temelji na navikama.

Dublje razine spoznaje

Dublje razine spoznaje osvještavaju "širu sliku" odnosno širu cjelinu: kakva ona doista jest i na koji se naďż˝in razvija. Uvid u cjelinu potom nam pomaďż˝e da odaberemo pravi pristup kojim ďż˝emo sliku pretvoriti u realnost.Uďż˝enje i liderstvo temelje se na razmišljanju i djelovanju, a svaka pojedinaďż˝na odluka govori o našem odnosu s okruďż˝enjem i sposobnostima koje iz tog odnosa proizlaze. U tom procesu razlika u kvaliteti odluka iskljuďż˝ivo je rezultat razine osviještenosti, odnosno "izvora" iz kojeg djelujemo. Ako svjesnost nikada ne prodre dublje od razine površinskih dogaďż˝aja i postojeďż˝ih okolnosti, naše ďż˝e akcije zauvijek ostati samo reakcijama. Suprotno tome, uspijemo li kvalitetnije osvijestiti odnosno dublje prodrijeti u kompleksnu stvarnost kako bismo sagledali širu cjelinu koja ďż˝ini "ono što jest" te kako bismo kvalitetnije sagledali našu povezanost s tom cjelinom, smisao i uďż˝inkovitost naših postupaka mogu se dramatiďż˝no promijeniti.

U razgovorima s vodeďż˝im svjetskim znanstvenicima uoďż˝ili smo njihovu iznimnu sposobnost dosezanja dubokih uvida, kao i utjecaj takve razine osviještenosti na razumijevanje stvarnosti, samoga sebe, svojeg ja i vlastite uloge u svijetu. Razgovarajuďż˝i pak s poduzetnicima, posve smo jasno otkrili što to doista znaďż˝i "djelovati u sluďż˝bi onoga što ďż˝eli nastati u svijetu". Takoďż˝er smo otkrili da ove dvije grupe uglavnom meďż˝usobno ne razgovaraju. Meďż˝utim, nema sumnje da obje govore o istom procesu - kojim ostvarujemo duboko razumijevanje sadašnjeg trenutka odnosno uvid u cjelinu koja nastaje - kako bismo, prema Georgeu Bernardu Shawu, postali silom prirode.

ďż˝elimo li doďż˝i do dubokih uvida, moramo shvatiti da cjeline više razine kompleksnosti - timovi, organizacije, industrije i cijela trďż˝išta - nisu statiďż˝ne zato što, poput drugih ďż˝ivih sustava, s jedne strane nastoje zadrďż˝ati obiljeďż˝ja bitna za njihovu egzistenciju, a s druge strane evoluirati. S osvještavanjem dinamiďż˝ne cjeline polako ali sigurno osvještavamo i "ono što ďż˝eli nastati u svijetu".

Intervjuirani poduzetnici uspješno su realizirali brojne poslovne poduhvate stvarajuďż˝i doslovce ni iz ďż˝ega organizacije koje su potom zapošljavale desetke tisuďż˝a ljudi. Redom su nam govorili kako vjeruju da njihova poduzetniďż˝ka sposobnost u prvom redu proizlazi iz sposobnosti nasluďż˝ivanja nove realnosti u nastajanju, odnosno nasluďż˝ivanja "onoga što ďż˝eli nastati u svijetu" te potom djelovanja usklaďż˝enog s time. W. Brian Arthur, poznati ekonomist s Instituta Santa Fe, jednom je prilikom rekao: "Istinske inovacije uvijek se pokaďż˝u 'nusproduktom' unutarnjeg propitivanja kada uranjamo u dublje sfere stvarnosti iz kojih 'znanje' izlazi na površinu."

Dakle, istra�ivanje dubljih sfera bivstvovanja odre�uje kreativna postignu�a u umjetnosti, biznisu ili znanosti. Stoga mnogi znanstvenici, izumitelji, umjetnici i poduzetnici �ive u paradoksalnom stanju sna�nog kontrasta izme�u izrazite samosvijesti - budu�i da jako dobro znaju koliko su njihove odluke, akcije i pothvati va�ni - i duboke poniznosti - budu�i da istan�ano osje�aju da su vo�eni silama koje su "ve�e od njih samih". Stoga se njihov zadatak ogleda u tome da "oslobode skulpturu zato�enu u kamenu" kako je to znao re�i Michelangelo. Iako znaju da je njihovo osobno djelovanje bitno za postignu�a, istovremeno su svjesni da skulptura, koja ve� postoji u kamenu, "�eli biti oslobo�ena".


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...