Posada nije mogla vjerovati da kapetan uzmi�e. Znali su da njihove suborce, koji su ostali u hladnoj vodi, �eka polagana i teška smrt. Zbog toga su jednostavno poludjeli. Me�utim, iako ih je kapetanova odluka prestravila, morali su poslušati zapovijed.
Umjesto kazne kojoj se posada nadala, po završetku rata doti�ni je kapetan odlikovan najvišim ordenom US Navy za liderstvo u II. svjetskom ratu uz sljede�e objašnjenje: "Unato� zahtjevnoj emotivnoj situaciji i razumljivoj ljudskoj �elji da ostane i pomogne unesre�enima, kapetan je donio jedinu ispravnu odluku da napusti bojišnicu i ustukne pred njema�kim razara�em �ime je spasio podmornicu, posadu i dio unesre�enih od sigurne smrti."
Dakle, ''biti u dharmi'' zna�i ispravno postupati �ak i onda kada nas nagoni i emocije tjeraju da u�inimo druga�ije. Od �ovjeka tra�i karakter, odnosno kvalitetu da postupa onako kako treba postupiti, bez obzira na to kakve �e posljedice takvo postupanje imati po njega osobno ili ljude na koje se odluka odnosi.
ML: Vratimo se malo na knjigu koja je širom svijeta dostigla milijunsku nakladu i kultni status i u kojoj pozivaš �itatelje da razmotre potrebu bu�enja duhovnosti u poslovanju. Meni osobno posebno se svi�a dio u kojem promišljaš o profitu na jedan novi na�in.
JH: Sla�em se s �injenicom da poslovni svijet mora zara�ivati novac. Cijeli sam �ivot proveo u svijetu biznisa, stoga vrlo dobro znam u kojoj mjeri profit utje�e na kvalitetu �ivota. Klju�no je što ljudi zaboravljaju da profit mo�da jest primarni cilj poslovanja, ali da nije jedini.Da stvar bude još i gora, zbog te pogrešne postavke ponašaju se kao da druge vrednote ne postoje. Pretvaraju se u "prljave igra�e" zaboravljaju�i brinuti se o drugima. �elja za profitom - polako ali sigurno - pretvara se u nezasitnu pohlepu. Na�alost, neki dionici - primjerice dioni�ari i �lanovi nadzornih odbora - dodatno oja�avaju tu pogrešnu koncepciju zahtijevaju�i od lidera kvartalne profite pa stoga zara�ivanje novca postaje isklju�ivim razlogom postojanja tvrtke. Zaboravljaju na poštenje, istinu, ljubaznost i ispravno postupanje. �ivot im se pretvara u bezobzirno i ru�no "guranje", a sve radi zarade, stjecanja imovine, mo�i i presti�a. Ironija se sastoji u tome da se mnogi od njih, nakon što ostvare svoje ciljeve, po�inju pitati o tome zašto im je �ivot prazan i neuravnote�en.
Istra�ivanja su jasno pokazala da ovakav su�eni pristup ne daje dobre rezultate. Ne govorim samo o vlastitim istra�ivanjima i iskustvu, ve� o istra�ivanjima mnogih uglednih znanstvenika. Rije�ju, jasno pokazuju kako su menad�eri koji vode ra�una o ljudima uspješniji od menad�era koji to ne �ine. Osim toga, istra�ivanja jasno ukazuju da su organizacije koje su u svoju kulturu usadile elemente "duhovne prirode" (npr. zadovoljstvo potroša�a, zaposlenika i dionika) daleko uspješnije od konkurenata kojima su financijski pokazatelji na prvom mjestu.
ML: Kod nas u Hrvatskoj prevladava mišljenje da su duhovnost i biznis dvije razli�ite, nespojive sfere ljudskog �ivota. Nije li to tako?
JH: Premda mo�da tako izgleda, one nisu, apsolutno nisu, odvojene sfere. Problem je u tome što mi mislimo da jesu. Bez obzira na to koliko smo kreativni u odvajanju od vlastite duhovnosti, to nam jednostavno ne polazi od ruke. �ivot jest duh. Poslovni �ivot nije odvojen od �ivotne sile - duha. Kako mo�emo odvojiti sebe od svog �ivota? Pa ipak, ma koliko to suludo zvu�alo, uporno nastavljamo gurati u tom smjeru. Re�eno je da se smisao �ivota nalazi na mjestu susreta svjetovnog i duhovnog. Upravo naše pseudoodvajanje od ove istine �ini naš �ivot besmislenim. To je kao da smo nešto va�no, nešto do �ega nam je doista stalo, sami stavili izvan dohvata.