ML: Vratimo se sada na prethodno pitanje: predstavlja li za tebe liderstvo kompleksni zadatak?
AP: Hm… Jedino što mogu re�i je to da zasigurno nije rije� o jednostavnom poslu. E sad, koliko je sve to kompleksno, to mi je ve� te�e odgovoriti. Svi mi manje-više dobro znamo koje su to osobine koje bi istinski lider trebao imati. Svi znamo o tome kako bi se trebali ponašati i što bi trebali �initi. Pa ipak, unato� svemu tom znanju tek se u rijetkim primjerima �eljeno ponašanje opredme�uje u praksi. Mo�e vam se dogoditi da pri dolasku na neku va�nu konferenciju sasvim slu�ajno parkirate auto na nedozvoljenom mjestu te da potom odr�ite sjajan govor. Unato� tome, zapam�enom �e ostati pogreška i neadekvatno moralno postupanje.
ML: Rije� je o pitanju kvalitete svijesti. U liderstvu, svjesnost je zasigurno najva�nija kvaliteta. Upravo me zato polako frustriraju sve te edukacije koje "nata�u" nova znanje u umove polaznika. Kako si odli�no istaknuo, pravi problem nije u tome da ne znamo kako bi se lideri trebali ponašati, ve� je pravi problem u tome da, unato� znanju, nastavljamo koristiti disfunkcionalne obrasce.
AP: Rekao bih da je to posljedica modernog sustava obrazovanja, koji je postavljen tako da nas educira tehni�ke vještine. U�imo �itati, pisati, matematiku, financije, marketing. Jako malo vremena posve�ujemo soft �imbenicima te op�enito osobnom razvoju. Kako se nositi s emocionalnim stresom, osobnim frustracijama i egom? Neki na tome po�nu raditi kada udare u zid, a neki ni tada. Naravno da sve to nije povezano isklju�ivo s liderstvom; va�no je za bilo koga u svakodnevnom �ivotu. Me�utim, zbog velike odgovornosti lidera i njihova utjecaja na brojne �ivote drugih ljudi, aspekt osobnog razvoja u liderstvu neobi�no je va�an.
ML: Kako se odnosiš prema drugim ljudima u organizaciji?
AP: Postoji jedna lijepa poslovica koja ka�e da bismo se svi mi prema drugima trebali ponašati onako kako �elimo da se drugi ponašaju prema nama. Iako mi je jasan smisao navedene izreke, koja je svakako pozitivna, osobno se s njome ne sla�em. Mišljenja sam, naime, da se prema svakoj osobi moramo ponašati druk�ije, zato što je svatko od nas druk�iji. Neki ljudi na kritiku reagiraju pozitivno, dok kod drugih negativni feedback uzrokuje kontraefekte u vidu raznih blokada. Neki ljudi cijene kada ih se javno pohvali, dok su drugi zadovoljniji pohvalom u �etiri oka.
ML: Razumijem. Nije jednostavno pristupiti ljudima na pravi na�in. Rije� je o pravom umije�u…
AP: Rad s ljudima najte�i je te ujedno i najljepši dio liderstva. Nitko nikada nije, a nitko nikada ni ne�e, u potpunosti ovladati tom vještinom.
Kao lidera, vjerojatno vas ne�e baš svi voljeti. Me�utim, to ne treba i ne smije biti ciljem. Mnogo je va�nije da vas ljudi respektiraju, da poštuju vaš osobni integritet, da bez imalo sumnje znaju da �ete napraviti sve što je u vašoj mo�i kako biste kompaniju izvukli iz problema ili je uzdignuli na višu razinu. Sve to podrazumijeva da �ete im prije ili poslije priop�iti i lijepe i ru�ne vijesti.
Pritom je na�in komuniciranja osobito bitan. Primjerice, nekada bih jako teško izrekao rije�i za koje bih procijenio da ne�e biti ugodne drugoj strani. Teško sam se nosio sa spoznajom da druga strana mo�da ne�e mo�i prihvatiti ili podnijeti novost. Me�utim, istina o tom obrascu ipak je bitno druga�ija. Istina je da ja osobno nisam bio spreman na potpunu iskrenost, zato što je meni tako bilo lakše. �esto se doga�a da podcijenimo razinu iskrenosti koju je druga strana spremna podnijeti. Iskustvo mi kazuje da je �ešï¿½e rije� o podcjenjivanju, nego o precjenjivanju.