ML: Postoji li još koja ljudska kvaliteta koju smatraš posebno va�nom za liderstvo?
AP: Ima. Rekao bih da je za liderstvo poniznost neobi�no va�na. Pritom ne mislim na poniznost koja ograni�ava ambicioznost, ve� na poniznost koja vas tjera da u svakom trenu s obje noge �vrsto stojite na zemlji. Jednom kada osvijestite ego, svaka daljnja promjena postaje sve lakša i lakša. Primjerice, mnogo je lakše priznati da si u krivu. A kada s lako�om priznaješ da si u krivu, tada se doga�aju istinska �uda. Doista je mogu�e ostati �vrst i odlu�an, a da pritom u komunikaciji ne budete arogantni. Na�in komunikacije ne treba miješati s odlu�nošï¿½u da se ustraje u ispunjenu cilja.
ML: �ivot u organizaciji neumitno dovodi do razli�itih mišljenja. A kada ozbiljni i pametni ljudi razli�ito misle, prije ili poslije do�i �e do "nevere". Ili mo�da ne�e?
AP: Vjerojatno �emo se slo�iti da razli�iti stavovi uvijek postoje. Svakodnevno dolazimo u situacije u kojima raspravljamo s drugim ljudima te se pritom ne mo�emo na�uditi kako to da druga strana "ne razumije" da smo mi sigurno u pravu. Što ne treba �uditi, budu�i da �ovjek teško izlazi iz okvira satkanih cjelo�ivotnim iskustvom. Zašto je tome tako? Razlozi su jednostavni. Kolega ili prijatelj s kojim razgovaramo, "ona druga strana" u toj pri�i, stekao je druga�ije iskustvo, raspola�e s više ili manje informacija pa stoga druga�ije gleda na istu situaciju.
U tom kontekstu istaknuo bih kako se trebamo potruditi razumjeti druga�iji stav. Zašto je on takav kakav jest? Nebrojeno puta dogodilo mi se da promijenim stajalište nakon što sam pa�ljivo saslušao sugovornika, �ime sam stvorio preduvjete da ga doista i �ujem. Iako se mo�da �ini kao igra rije�i, izme�u "slušati" i "�uti" ogromna je razlika. A kada ipak nisam promijenio stav, pa�ljivim slušanjem, kako bih �uo, gotovo uvijek bih se pribli�io sugovorniku smanjivši dobrano ponor koji je "razli�ito mišljenje" stvorio me�u nama. A kada ponor nestane, ponekad se dogodi da vi promijenite tu�e razmišljanje.
ML: Na�alost, obrazac o kojem govoriš, kada lider aktivno sluša te ponekad temeljem toga mijenja prvobitno mišljenje, u našim se organizacijama �esto interpretira kao slabost. I sâm sam imao brojnih neugodnih iskustava s tim obrascem. Kao vo�a, obo�avao sam razgovarati sa svojim ljudima te bih pritom, kao i ti, nebrojeno puta promijenio svoje prvobitno mišljenje. Jednostavno shvatiš da si u krivu i da ljudi, koji su obi�no mnogo bli�e promatranoj stvarnosti od tebe, više znaju o njoj. Me�utim, moje ponašanje nije se svidjelo mojim šefovima koji su me okarakterizirali kao "meku dušu… bez vlastitog �vrstog stava".
AP: Kvalitetna komunikacija klju�ni je instrument liderstva. Uvijek postoji razlog zašto netko misli druga�ije. Priklju�ite li dvije osobe s druga�ijim stavovima na detektor la�i, obje �e pro�i na testu. Dakle, iz nekog razloga svaka strana ima svoju istinu. Najgore je negirati mogu�nost da postoje razli�iti stavovi, a jednako je loše tvrditi da je moj stav a priori ispravan. Rigidnost u stavovima neizbje�no �e vam oteti brojne prilike da nau�ite nešto novo. Spoznaja i istina mijenjale su se tijekom povijesti. Ne smijemo zaboraviti da su neko vrijeme ljudi "znali" da je Zemlja ravna plo�a.
ML: Okrenimo se malo obrazovanju. Završio si coaching akademiju. Je li ona utjecala na tvoj stil vo�enja?
AP: Istina je, završio sam coaching akademiju, �ime sam formalno postao coach. Me�utim, za sada se coachingom ne bavim profesionalno, ve� samo povremeno radim s nekim ljudima. Rije� je o doista pozitivnom iskustvu. Primjerice, aktivno slušanje najva�nija je kvaliteta pravog coacha, a o tome koliko je va�no aktivno slušati, govorili smo maloprije. Iako ne�u kazati da sam na akademiji nau�io slušati, na programu sam navedenu vještinu dobrano unaprijedio.
S akademije se još ne�eg jako dobro sje�am. Primjerice, tijekom coachinga klijent vam otvoreno izla�e svoj problem, nakon �ega se u vama prirodno budi nagon da odmah ponudite rješenja. Me�utim, rješenje koje je vama na umu nerijetko je potpuno neprikladno za klijenta, koji sam mora do�i do vlastitog rješenja prilago�enog njegovoj unutarnjoj mentalnoj strukturi. Osim toga, klijent više cijeni rješenja do kojih je sam došao te im se posve�uje s mnogo ve�im entuzijazmom, nego kada su mu ista nametnuta sa strane. Iako se u svakodnevnom poslu ne bavim coachingom, koristim njegove instrumente od kojih je, barem prema mojem mišljenju, aktivno slušanje najva�nije.