Partneri
Tema mjeseca: qLife No.23: METAFORE U MENAD�MENTU
Članak: Intervju: Alen Premu�ak, Alen Premu�ak, Marko Lu�i�
ML: Kako uskla�uješ privatno s poslovnim?
AP: Kad na�em vremena, volim se opustiti uz bilijar, neki dobar film ili knjigu. Ili se samo dru�iti s prijateljima u nekom ugodnom okru�enju. Volim i putovati, makar samo preko vikenda, kad god mi se uka�e prilika. U tom balansu privatnog i poslovnog svakako je najva�nija moja supruga.
ML: Hrvatska pošta, kojoj si na �elu, prolazi kroz zahtjevno razdoblje restrukturiranja? Kako sve to ide? Koliko su promjene doista teške?
AP: Nedavno sam na tu temu, u suradnji s prijateljem Rokom Vodopijom, odr�ao predavanje. Budu�i da oboje imamo iskustva na podru�ju organizacijskih promjena, po�eljeli smo iskustva podijeliti s drugima. Kao prvo, smatram da niti jedna kompanija ne bi smjela do�i u situaciju da joj je restrukturiranje potrebno jer taj pojam nosi sa sobom konotaciju velikih i teških rezova. Postojanje potrebe za takvim zahvatom podrazumijeva da u prošlosti kompanija nije donijela neke va�ne odluke, ili ih nije donijela na vrijeme, jer ina�e do restrukturiranja nikada ni ne bi došlo. Mogu�e je da su one i bile donijete, ali su bile pogrešne, što ipak smatram manjim problemom, nego kada ih uop�e nema.
Ina�e, svaki je slu�aj restrukturiranja druk�iji te ovisi o klju�nom problemu koji se manifestira u raznim oblicima, od smanjivanja opsega tr�išta, ja�anja konkurencije, dugogodišnjeg zanemarivanja kupaca ili nekog nepredvidljivog doga�aja u okru�enju.
Me�utim, rekao bih da je ignoriranje �injenica naj�ešï¿½i problem iz kojeg se poslije javlja potreba za restrukturiranjem. Ignoriranje �injenica ne poma�e tome da �injenice nestanu. Pretpostavljam da su djelatnici kompanija koje su 80-ih proizvodile pisa�e mašine govorili o tome kako je "nekad bilo bolje" te kako se "nadaju da �e sutra biti bolje", ignoriraju�i �injenicu da �e potreba za pisa�im mašinama uskoro jednostavno nestati. Brojni su takvi primjeri, pogotovo u bli�oj povijesti. Unatrag nekoliko godina niste mogli ni pomisliti da �e se jedna Nokia ili Blackberry na�i u ogromnim problemima. Tim, ali i mnogim drugim primjerima, zajedni�ko je da nema volje ili znanja za promjenu. Okru�enje se mijenja puno br�e negoli je to bio slu�aj prije samo tridesetak godina.
Stoga podizanje svjesnosti o nu�nosti promjena smatram klju�nim �imbenikom restrukturiranja ili transformacije. �injenica je da tome uvijek postoji alternativa, koja se ogleda u poruci ne �initi ništa. Pa ipak, "ne �initi ništa" nikada ne završi dobro. Ako sami ne donosite odluke, netko drugi �e to u�initi u vaše ime, a to vam se najvjerojatnije ne�e previše svidjeti. Kada samo zapo�eli s restrukturiranjem u Hrvatskoj pošti, prethodno smo prou�ili brojne slu�ajeve transformacija u drugim EU zemljama, i to u raznim industrijama. U svim tim primjerima pronašli smo zajedni�ku poveznicu: konsenzus i svjesnost o nu�nosti promjene.
Zanimljiv mi je slu�aj iz Belgije, gdje je vladao sna�an otpor promjenama u dr�avnim poduze�ima, sve do trenutka dok se u ste�aju nije našla SABENA, njihov nacionalni zra�ni prijevoznik u dr�avnom vlasništvu. Iako se zaposlenicima te kompanije �inilo nemogu�im da se tako nešto dogodi, nekad zna�ajne i ugledne tvrtke danas se nitko više ni ne sje�a. Zašto im se to dogodilo? Razlog je više-manje uvijek isti: ignoriranje �injenica. Uprava jednostavno nije uspjela podignuti razinu svjesnosti unutar tvrtke, nije uspjela konzistentno i transparentno komunicirati te predo�iti ljudima alternative promjenama. A kada nema promjena, polagana smrt jedino je što vas �eka.
Dakle, alternative su teške. Promjene su teške. Budu�i da promjene uvijek donose neizvjesnost, a ljudi prirodno te�e stabilnosti, razumljivo je zašto ih izbjegavaju. Me�utim, pritom zaboravljaju da promjena nudi i druga�iji ishod: novo, kvalitetnije i zdravije stanje. Iako je na po�etku uvijek bolna, po okon�anju i podizanju sustava na novu razinu promjena osigurava sjajan osje�aj pojedincu.
