Na po�etku ovog teksta re�i �u kako vjerujem da vrijednosni sustav zapadnja�ke civilizacije uništava Zemlju i osu�uje stotine milijuna ljudi na siromaštvo. �ivimo u svijetu u kojem se prirodno okru�enje smatra gospodarskim resursom koji treba iskoristiti i odbaciti, u svijetu u kojem biološke vrste odumiru br�e negoli ikada prije u povijesti, u svijetu u kojem se razlike izme�u bogatih i siromašnih stalno pove�avaju, u svijetu u kojem se svaki dogovor temelji na sebi�nom pitanju: "Što ja time dobivam?"
Me�utim, unato� navedenim �injenicama, moja je prognoza za budu�nost �ovje�anstva svijetla i ispunjena nadom koja se temelji na vjerovanju kako nova svjesnost polako, ali sigurno sazrijeva u umovima ljudi diljem svijeta. Time se stvaraju temelji za tihu revoluciju, mnogo zna�ajniju od reformacije, revoluciju koja �e promijeniti zapadnu civilizaciju i ubla�iti mo� bogate elite u politi�kom i poslovnom svijetu. Rije� je, naime, o revoluciji koja se odnosi na ljudske vrijednosti.
Proces promjene ljudskih vrijednosti naziva se transformacija. �esto joj prethodi kriza; obi�no je vrlo stresna i naporna. U društvenom kontekstu uobi�ajeno joj prethodi nasilje; u organizacijskom kontekstu uobi�ajeno ugro�ava pre�ivljavanje; za pojedinca je uobi�ajeno emotivno bolna. Pa ipak, nasilje i bolne krize prirodni su preduvjeti transformacijskih odgovora kada sama kriza postaje sila promjene, generiraju�i novu energiju koja motivira na promjenu vrijednosti kako bi se stvorio bolji svijet. Dozvolite mi da ukratko opišem tri globalne krize koje pokre�u revoluciju vrijednosti.
Prva kriza, ekološko-ambijentalno uništavanje planeta. Polako po�injemo shva�ati da zaga�enjem planeta zaga�ujemo i vlastita tijela. Mi jesmo zrak koji dišemo, voda koju pijemo, hrana koju jedemo. Ako zaga�ujemo zrak, vodu i zemlju, ne uništavamo samo sustav za odr�avanje �ivota ve� uništavamo sebe. Pre�ivljavanje na planeti postalo je veliki problem. Tim Wirth, zamjenik tajnika Dr�avnog ureda za vanjske poslove u SAD-u, nedavno je na kongresu World Bank izjavio:
Gospodarstvo je supsidijar u potpunom vlasništvu okoliša jer gospodarske aktivnosti u cijelosti ovise o okolišu i prirodnim resursima. U trenutku kada prirodno okru�enje našim svjesnim aktivnostima zaga�ivanja, degradiranja i uništavanja dovedemo u 'bankrot', i naše �e gospodarstvo neminovno bankrotirati. Na�alost, svjesnost o ovoj jasnoj i izravnoj poveznici dvaju sustava još uvijek je nevjerojatno niska.