Partneri
Tema mjeseca: qLife No.24: KLASICI II
Članak: Limiti racionalnosti i organizacijsko u�enje, Herbert Simon
Limiti racionalnosti i organizacijsko u�enje
Herbert Simon Herbert Simon, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1978. godine, jedan od najutjecajnijih znanstvenika stolje�a na podru�ju društvenih znanosti.
Herbert A. Simon, izme�u ostalog, poznat je i po tome što je knjigom "Models of Man: Social and Rational" u teoriju menad�menta uveo pojam "limitirane racionalnosti" koji je stubokom promijenio uvrije�eni na�in promišljanja o "savršenoj racionalnosti" ljudskih bi�a u temeljima brojnih ekonomskih modela. Simon u knjizi tvrdi da ljudska bi�a nisu "savršeno racionalna", kako se do tada mislilo, ve� uglavnom iracionalna jer su prilikom formuliranja i rješavanja problema ograni�ena informacijama kojima u tom trenutku raspola�u, kognitivnim ograni�enjima uma i vremenom za odlu�ivanje. Budu�i da nemaju sposobnost i resurse za iznala�enje optimalnih rješenja, racionalnost koriste tek pošto umnogome pojednostave raspolo�ivi izbor rješenja, �ime zapravo naginju "zadovoljavaju�im", a ne optimalnim rješenjima. Dakle, koriste se heuristi�kim pristupom jer nemaju sposobnost temeljitog analiziranja mnogobrojnih alternativa kompleksnih situacija, što zna�i da se prilikom odlu�ivanja oslanjaju na pre�ace kojima uvijek dolaze do suboptimalnih rješenja.
Ovaj �lanak prvi je put objavljen u posebnom broju �asopisa "Organization Science". Urednici Cohen i Sproull tom prilikom napisali su: "Povod za objavu posebnog broja �asopisa bila je konferencija na Carnagie Mellon University u svibnju 1989. godine, na kojoj su prvi put prezentirani pojedini radovi uvršteni u ovaj broj. Sama konferencija i izdanje pred vama prilika su za odavanje priznanja Jimu Marchu koji je snagom briljantnog znanstveni�kog uma i svojom ljudskošï¿½u promijenio na�in na koji poimamo organizacije. �lanak Herberta Simona zna�ajno je pridonio temi ovog posebnog broja koji se bavi "izvanrednim postignu�ima, ali i promašajima lidera suo�enih s kompleksnim organizacijskim problemima koji nadilaze racionalnost".
Koliko sam ja razumio, ideja vodilja i motiv za sazivanje ove konferencije stru�na je rasprava o organizacijskom u�enju, te odavanje priznanja Jamesu Marchu i njegovu ogromnom doprinosu tom podru�ju. Ili je mo�da obratno? Kako bilo, slo�it �ete se da je rije� o hvalevrijednom poduhvatu u kojem �emo istinski u�ivati.
Shakespeare je govorio da se ljudski vijek mo�e podijeliti u pet faza. Njegovu podjelu dalje bismo mogli razraditi na na�in da u svakom pojedinom razdoblju definiramo osobu kojoj se u toj fazi �ivota divimo, odaju�i joj posebno štovanje i priznanje. Po završetku doktorskog studija i obranjenog doktorata, štujemo mentore koji su tada uobi�ajeno u zenitu znanstvenog stvaralaštva. Koje desetlje�e kasnije slavimo postignu�a naših suvremenika i kolega. Još kasnije, sretnici me�u nama koji to do�ive, slave uspješnost svojih studenata i njihova iznimna znanstvena postignu�a.
Jim March nikada nije bio moj student. Me�utim, pru�ila mi se prilika da mu ponudim prvo zaposlenje koje je, sre�om po mene, prihvatio. Dobro se sje�am tog razgovora; pretekao je u ugodnoj atmosferi iznena�uju�e glatko. Sreli smo se u New Havenu, a ve� za ve�erom na mene je ostavio sna�an dojam. Odmah sam znao da je rije� o izuzetnoj osobi velikih potencijala. Iako sam se vjerojatno trebao posavjetovati s dekanom fakulteta Leejem Bachom, odmah sam ga pozvao k nama. Znate, u dobrim starim vremenima nismo previše brinuli o raznim odborima i dozvolama ministarstva, pa smo sve formalnosti vrlo brzo riješili. Sve ovo govorim vam kako bih se pohvalio sposobnošï¿½u da ispravno procijenim ljudi. No, u Jimovu slu�aju nije bilo teško ve� na prvom susretu spoznati da se radi o nadarenom mladi�u koji mnogo obe�ava, što se kasnije i obistinilo.
