Na isti naďż˝in na koji se samosvijest… prije mnogo vremena pojavila u najboljih primjeraka naše vrste na vrhuncu njihova postojanja i polagano postajala sve prisutnija u sve ranijoj dobi... tako ďż˝e i kozmiďż˝ka svjesnost postajati sve raširenija i pojavljivati se u sve veďż˝em broju pojedinaca, sve dok ďż˝itava vrsta ne bude evoluirala na novu, trenutaďż˝no nezamislivu razinu.
 
Bucke je ovakvo stanje svijesti opisao kao "svjesnost, �ivotnost i ure�enost kozmosa, intelektualno prosvjetljenje, moralno stanje ushi�enosti, razumijevanje va�nosti op�eg dobra". Rije�ju, ne samo kao osobne vrijednosti i integritet, ve� kao vrijednosti koje se odnose na op�e dobro razvoj kojih automatski vodi prema transcendentnom pojmu jedinstva - osje�aju jednote i povezanosti svih ljudi i ostalih �ivih bi�a. Na koji na�in mo�emo objasniti opisanu evoluciju?
 
Abraham Maslow i transcendentalni pokret nudi nam model koji pomaďż˝e pojasniti tekuďż˝a zbivanja. Maslowljeva hijerarhija opisuje progresiju potreba koje poďż˝inju sa sigurnošďż˝u i preďż˝ivljavanjem, razvijaju se prema pripadanju i samopoštovanju, te završavaju sa samoostvarenjem. Svaka od navedenih potreba u stvarnosti se odnosi na stanovito stanje svijesti.
 
Naša moderna civilizacija i njezine tekovine, poput obaveznog zaposlenja i sveopďż˝eg blagostanja, omoguďż˝ile su veďż˝em broju ljudi da se pomaknu s niďż˝ih razina svijesti (sigurnost i preďż˝ivljavanje) do razine samoostvarenja. Zbog toga sve veďż˝i broj ljudi kreďż˝e na put osobnog razvoja, nastojeďż˝i osobno otkriti i iskusiti najdublje duhovne tajne. Samoostvarenje Maslow opisuje kao "stanje u kojem osoba postaje ego-transcendentna i neovisna o potrebama niďż˝e razine (materijalnim i psihološkim)".
 
Maslow je tako�er naglasio:
 
Osnovne potrebe prevladavaju nad meta-potrebama (samo-transcendentnim potrebama). Iz toga zakljuďż˝ujemo da se takozvani duhovni ďż˝ivot odvija u istom kontinuumu kao i tjelesni ďż˝ivot. Duhovni ďż˝ivot dio je našeg biološkog ďż˝ivota i njegov najvaďż˝niji dio.