Maslow nije pokušao do�arati viša stanja svijesti duhovnoga �ivota, pa njihove opise pronalazimo u duhovnoj literaturi. Prema transcendentalnom pokretu, u pozadini samoostvarenja le�i svjesnost duše, a iza nje le�e kozmi�ka svijest, bo�anska svijest i svijest o jedinstvu. Kada se Maslowljeva hijerarhija spoji s transcendentalnom hijerarhijom, dobivaju se dva trokuta, jedan iznad drugoga, koji prikazuju potpunu hijerarhiju evolucije svijesti.
Na ni�im razinama svjesnosti prevladava sebi�nost, a na višim op�e dobro. Na granici izme�u ni�ih i viših vrijednosti doga�a se samoostvarenje (transcendencija). Jung je ovaj proces nazivao individualizacijom. Kod ni�ih razina svijesti naše su vrijednosti narušene strahovima, dok �ivotom na višim razinama svijesti prevladavaju vrijednosti utemeljene u ljubavi. Strah uvijek vodi do sebi�nosti i odvajanja, a ljubav do op�eg dobra i zajedništva.
U ovom posebnom povijesnom vremenu, svjedo�imo dosad nezabilje�enom razvoju ljudske svjesnosti koja stvara kriti�nu masu ljudi neophodnu za pokretanje nove reformacije. Dee Hock, osnivatelj Vise International tvrdi:
Morali bismo biti gluhi, glupi i slijepi da ne vidimo kako globalne institucije propadaju. Društvo je ušlo u središte milenijske promjene koja �e zasjeniti industrijsku revoluciju.
Društvo �e u bliskoj budu�nosti prihvatiti novi svjetonazor, utemeljen na druga�ijem gledanju na svijet. Shvatit �emo da smo svi zajedno me�usobno povezani i da je naš planet dragocjeni sustav za odr�avanje �ivota. Prihvatit �emo poštovanje, jednakost, odgovornost za cjelinu i bezuvjetnu skrb. Globalni problemi s kojima se susre�emo zahtijevat �e od nas da odbacimo sebi�nost i posvetimo se op�em dobru.