Partneri
Tema mjeseca: qLife No.24: KLASICI II
Članak: Strategija se oslanja na pet klju�nih odabira, Intervju s Rogerom Martinom, Lara Jelenc
Na predavanjima u raznim krajevima svijeta lidere i menad�ere obi�no pitam o tome što im nedostaje u njihovim organizacijama. Odgovor gotovo uvijek bude isti: tvrde kako im nedostaju inovacije. U menad�mentu, pogotovo strateškome menad�mentu, prevladava analiti�ki pristup informacijama i upravljanju pa ukoliko ne mo�ete argumentirati vašu inovativnu ideju u okvirima prihvatljive razine ROI-a, tada se predlo�ena inovacija uobi�ajeno odbacuje. Koliko ih samo neslavno završi na takav na�in? Suština inovacija ogleda se u tome da su one intuitivne i organske te da su oblikovane prema stranome mentalnome modelu koji ne prevladava u poduze�u.
Kad se djelatnik obrati menad�eru, ovaj u pravilu prihva�a samo one ideje koje analiti�ki dokazuju vrijednost inovacije. Tada se djelatnik susre�e s dvije opcije:
- odustati,
- razraditi i prilagoditi inovaciju kako bi se postigla racionalno-logi�ko-matemati�ka prihvatljivost, �ime inovacija neumitno gubi na vrijednosti.
LJ: Postoji li neko uspješno poduze�e koje ne zna, ne �eli ili ne mo�e odgovoriti na ovih pet pitanja? Je li strategija baš uvijek potrebna?
Roger Martin: Strategija se oslanja na pet klju�nih odabira za koje biste se trebali odlu�iti. Ako to ne u�inite i dalje mo�ete uspjeti, ali �e se taj uspjeh temeljiti na sretnim okolnostima te �e zasigurno biti kratkoro�an. Gledano na du�e staze, ne�ete stvoriti odr�ivu konkurentsku prednost pred svojim takmacima. Ako vi ne u�inite pet klju�nih odabira, vaši konkurenti vjerojatno ho�e pa �ete time vrlo brzo izgubiti prednost. Konkurentsku prednost ne mo�ete stvoriti rade�i iste stvari na isti na�in kao konkurencija, u nadi da �e se nešto �udesno dogoditi, a vi �ete isplivati kao bolji i uspješniji od drugih.
Strategiju percipiram kao sustavni pristup dostizanju dugoro�nog uspjeha. Naravno da mo�ete funkcionirati i bez strategije, ali tada morate znati da je rije� o sre�i, slu�ajnosti ili povoljnim okolnostima. Tada morate sami procijeniti koliko dugo �e vam sre�a, okolnosti ili slu�ajnosti biti naklonjeni. �elite li se posvetiti dugoro�nom uspjehu, koji ne�e biti sporadi�an, tada vas pozivam da poradite na strategiji.
Navest �u, primjerice, slu�aj Tennis Canada, kanadskog nacionalnog teniskog saveza koji se u jednom trenutku - zbog loših rezultata kanadskih tenisa�ica i tenisa�a - odlu�io na opse�ne promjene. Unato� tome što Kanada nikada nije imala predstavnika me�u deset najboljih na svijetu, strateški su se opredijelili za uspjeh na svjetskoj sceni profesionalnog tenisa.
Nisu htjeli preslikati poslovne modele francuskog ili ameri�kog saveza, ve� su strateški odabrali svoj jedinstveni poslovni model: okrenuti se klincima najve�eg potencijala i omogu�iti im da treniraju s najboljim svjetskim trenerima, na lokacijama izvan Kanade. Naime, klima i nepostoje�a infrastruktura prije�ile su da se u Kanadi vrhunski trenira pa je odlu�eno da se svi resursi usmjere na veoma mlade igra�ke koji �e vje�bati na Floridi i u Španjolskoj, s ciljem uvo�enja Kanade u vrh svjetskog profesionalnog tenisa.
