Me�utim, navedena razmimoila�enja ne prije�e organizaciju da i dalje funkcionira kao cjelina jer grupe uvi�aju da jedino kompromisom i pregovorima mogu nadvladati sukobe kako bi ostvarili ciljeve. Shodno tome, iz ove perspektive posao menad�menta ogleda se u odr�avanju ravnote�e izme�u potencijalno konfliktnih ciljeva te u aktivnom upravljanju razli�itostima promatranih razli�itih interesnih skupina.

Najvaďż˝nija crta pluralistiďż˝kog stajališta o konfliktu ogleda se u uvjerenju da je konflikt rješiv kompromisom - na dobrobit svih ďż˝lanova organizacije. Meďż˝utim, navedeno traďż˝i da se zahtjevi pojedinih strana limitiraju sve dok ne postanu prihvatljivi za ostale ďż˝ime se omoguďż˝ava nastavak suradnje.

Prihvaďż˝anje pluralistiďż˝kog okvira podrazumijeva da je konflikt neizbjeďż˝na, ďż˝ak i prirodna pojava. Pritom se konflikt ne smatra štetnim pa ga stoga ne treba eliminirati, ali se ipak treba procijeniti u kojoj ďż˝e mjeri utjecati na funkcionalnost ili disfunkcionalnost organizacije. S jedne strane konflikti mogu ojaďż˝ati status quo, a s druge mogu potaknuti evolucijske i revolucijske promjene djelujuďż˝i kao svojevrsni sigurnosni ventili koji, uz paďż˝ljivo balansiranje, organizaciju mogu uďż˝initi responzivnijom prema unutarnjim i vanjskim promjenama.

Uspješno upravljati konfliktima vaďż˝no je kako bi se pomirili ciljevi organizacije i ciljevi interesnih grupa, na dobrobit i prosperitet svih sudionika. Ta stalna interna borba ima svojih dobrih strana jer odrďż˝ava vitalnost, spremnost na prilagodbu i uďż˝inkovitost organizacije.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu