Na sastanku uprave ugledne producentske ku�e, u strahu od probijanja bud�eta i kašnjenja u realizaciji projekta, petero �lanova izjasnilo se za otpuštanje nekooperativnog re�isera. Ja sam bio šesta osoba za stolom, izravno odgovorna za realizaciju projekta u okvirima planiranog vremena i bud�eta. Pa ipak, oštro sam se usprotivio otkazu glasuju�i za ostanak re�isera unato� realnoj opasnosti milijunskih penala u slu�aju kašnjenja ili loše kvalitete filma.
Iskustvo mi je govorilo kako se uz primjereno upravljanje konfliktom naizgled problemati�na situacija mo�e pretvoriti u katalizator novih inventivnih rješenja, što bi u kona�nici moglo doprinijeti boljoj suradnji tima. Znao sam koliko su konflikti problemati�ni te da dodatno kompliciraju klasi�nu dramu oko nedostatska novca i vremena s jedne strane te potrebe za kreativnošï¿½u s druge strane. Upravo zbog toga - i zbog još nekih inovativnih ideja koje sam imao na umu - upravi sam pojasnio vlastito stajalište koje je podrazumijevalo zadr�avanje anga�iranog re�isera i nastavak suradnje do kona�ne realizacije projekta. Shodno tome, nije došlo do otkaza. No, tu nije kraj pri�i o konfliktima na ovom filmu.
S obzirom na to da se drama s re�iserom nastavila, cijeli slu�aj pretvorio se u ogledni primjer lekcije o bitnoj razlici izme�u pukog „upravljanja konfliktom“ i pronala�enja istinskog rješenja. Naime, prilikom „upravljanja konfliktom“ najbitnije je fokusirati se na kontrolu napetosti prouzro�enih sukobom. S druge strane, istinsko rješavanje konflikta poti�e otvorenost uma i dobru volju sudionika �ime se otvaraju nove mogu�nosti, a one se, vjerujte, bez iznimke kriju ispod površine svakog sukoba: u vidu novih informacija, kreativnih rješenja i klica novih prilika. Jer, frikcija prouzro�ena konfliktom vrlo �esto katalizira napredak, na isti na�in na koji trenje gudala po �icama violine proizvodi muziku ili kao što trenje izazvano ko�enjem proizvodi struju za pokretanje hibridnih automobila.
Rezultate ovog i drugih iskustava sistematizirao sam u posebnu paradigmu rješavanja konflikta i „�etve“ skrivenih vrijednosti koje se u njemu kriju. Rije� je o sustavu provjerenom u praksi, koji doista funkcionira, bez obzira na to je li facilitator neutralna tre�a osoba ili sudionik u konfliktu te radi li se o konfliktu u sferi biznisa, politike, društvenih i osobnih odnosa ili nekom tre�em podru�ju. Rije� je o pristupu koji se lako nau�i, iako se za dobre rezultate - kao i za fizi�ku kondiciju tijela - svakodnevno treba vje�bati. Rije� je o metodi koja olakšava stvaranje zdravijih odnosa i ugodnijeg okru�enja, obilje�enog sukobima slabijeg intenziteta, kako bi se osmislila realna i provediva rješenja. Time aktivno rješavanje konflikta - poput disanja - postaje prirodni dio �ivota na dobrobit svih sudionika.
Sedam istina o konfliktu
Sedam je va�nih istina o kojima moramo voditi ra�una prilikom razmatranja konflikta: