Partneri
Tema mjeseca: qLife No.30: KONFLIKTIA
Članak: Intervju: Tomislav Kulji�, Davorka Toli�
DT: Kada govorite o tome mislite li mo�da na osobe za koje �argonski ka�emo da imaju jak ego ili „ego do neba“?
TK: Tako je, mislim baš na njih. Me�utim, iako se takvim isprva ne �ini, rije� je o osobama koje uop�e nemaju jak, ve� slabašan ego. Ako ego metafori�ki poistovjetimo s praznim balonom, onda se taj balon u formativnom periodu psihološkog razvoja djeteta ispunjava „zrakom“ u vidu stvarnog osje�aja sebe koji dolazi iznutra, iz naše prave suštine, a to je sebstvo. Razli�ite psihološke i duhovne koncepcije govore o sebstvu nazivaju�i ga još „jastvom“ ili na engleskom „self“. Jung ga je nazivao Self s velikim „S“.
Prema tome, istina je druga�ija negoli se isprva �ini: u osoba naizgled sna�nog ega zapravo nailazimo na nerazvijeni ego. S obzirom na to da je razvijeni i zreli ego protkan sebstvom – istinskom suštinom ljudskog bi�a – psihološki zreli ljudi nemaju potrebu tragati za indentitetom na bilo kojem mjestu izvan sebe. No, ovo je rijetka situacija.
Spomenuti proces formiranja ega i njegovog povezivanja sa Selfom opet se primarno doga�a u na tu temu senzitivnom periodu razvoja djeteta, otprilike od druge do �etvrte godine �ivota. Upravo u tom �ivotnom razdoblju neobi�no je va�no da djete do�ivi iskustvo vi�enosti od roditelja ili skrbnika.
To zna�i da dijete treba do�ivjeti da je roditelj istinski do�ivio njega onda kada ono do�ivi i osjeti sebe tj. kada njegov ego (izrastaju�i svjesni dio koji mo�e re�i Ja jesam) do�e u kontakt sa sebstvom. Tada je va�no da dijete vidi sebe u roditeljevim o�ima. To su stanja ispunjenja (sobom), ushi�enja, oduševljenja ili pak mirne povezanosti sa sobom, kao i stanja ganu�a te drugih ekspresija unutarnje autenti�nosti. Na �alost mi još uvijek imamo poriv u društvu da tada pohvaljujemo dijete �ime promašujemo bit, jer dijete tada treba zrcaljenje umjesto pohvale. Kroz takva iskustva dijete internalizira odnosno afirmira osje�aj sebe. Ovo je velika tema i znam da kada je obra�ujemo kroz program Roditeljstvo i rani razvoj, treba dosta vremena i osobnog iskustva kroz radionice da ljudima ”sjedne” nakon �ega se mijenja ideja tko sam ja u biti. Nedostaju nam u društvu, a pogotovo u odgoju spoznaje o našoj biti.
Dakle, kada dijete bude do�ivljeno u trenutku dok je ego u kontaktu sa sebstvom i osjeti da je netko drugi osjetio kako se ono osje�a u sebi, uspostavlja se �vrsta osovina izme�u ega i sebstva. Ono što ja u sebi stvarno jesam sjeda u taj šuplji balon ega ispunjavaju�i ga stvarnim osje�ajem sebstva. Time kroz cijeli �ivot nastavljam zadr�avati vrlo �vrstu osovinu ega i sebstva. Takva osoba jednostavno zna u sebi tko je i nema veliku potrebu za vanjskim identifikacijama.
Kod nekih, ali ipak rijetkih ljudi, dolazi do potpune realizacije sebstva na van i otpuštanja ega, što je u biti dio onoga što nazivamo prosvjetljenjem.
No, realnost je da ve�ina ljudi �ivi u slabašnom kontaktu sa stvarnim osje�ajem vlastitog sebstva zbog nezrelog ega koji se nije ispunio adekvatnim sadr�ajima pa i dalje nalikuje ispuhanom balonu te zbog toga mora prona�i identitet u izvanjskom. Dakle, ako nemam adekvatni identitet u sebstvu, moram ga potra�iti u izvanjskom. Kada nije povezan sa sebstvom, ego nas poti�e da mislimo kako smo zapravo onakvi kakvima nas drugi vide te da u o�ima drugih pokušavamo išï¿½itati vlastitu vrijednost. Zbog toga ljudi uobi�ajeno misle da su onakvi kakvima ih drugi percipiraju pa jedini na�in da popravim osje�aj sebe ostaje taj da druge natjeram da poprave njihovu sliku o meni. Ovaj poriv u osnovi je velikog dijela modne, kozmeti�ke i sli�nih industrija �ije proizvode koristimo za popravljanje slike nas u o�ima drugih.
Drugu vrstu identifikacije ego uobi�ajeno pronalazi u poslu. Potom u nacionalnosti ili u nekim drugim �ivotnim ulogama kao što je roditeljstvo. A kao što smo to ve� ranije naglasili, nezreli ego posebno se voli identificirati s vlastitim stavovima.
No, kada razgovaramo o svemu tome ne kritiziramo niti ne osu�ujemo jer imamo pravo biti tamo gdje jesmo u svom psihološkom razvoju koji je ovisio o roditeljima i skrbnicima dok smo mi kao dijete nesvjesno dali svoj maksimum. Danas mo�emo osvijestiti gdje se nalazimo i aktivno nastaviti svoj razvoj kroz rad na sebi.
